U uvjetima najavljenog poskupljenja goriva usluge teretnog prijevoza moraju poskupjeti 20 do 25 posto, a svi znamo što to znači za cijene u trgovinama i usluge, poručuje dopredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika (UHCP) Vladimir Jurčec, piše Jutarnji list.
U svjetlu objave novih cijena goriva, povećanih, u slučaju eurosupera za kunu i 60 lipa, a dizela za kunu i 80 lipa, Jurčec tvrdi da bi zbog povećanih cijena goriva članice UHCP-a od 30 do 40 posto svog voznog parka jednostavno stavile izvan upotrebe i zatražio da Vlada hitno donese porezne izmjene.
- Poslovati s gubitkom, da se odmah razumijemo, nećemo. Bolje da nam vozila stoje u dvorištu nego da gomilamo gubitke. Budući da je najavljeno poskupljenje goriva drastično, takvo mora biti i porezno rasterećenje goriva - kaže Jurčec. Zar nije, nadovezujemo se, Vlada prošlog tjedna smanjila trošarine na benzin i dizel.
- To je bilo "šminkanje". Pa eurosuper i dizel idu gore za kunu i 60 lipa, odnosno kunu i 80 lipa, a Vlada se odrekla 20 lipa u slučaju dizela i 40 lipa u slučaju eurosupera. Znači, smanjenje trošarina mora biti sukladno rastu cijena plus ukidanje dijela koji iz naših poreza ide za konkurenciju, za Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice. Nigdje u svijetu nema da se nekome naplaćuje porez koji ide izravnoj konkurenciji - ističe dopredsjednik UHCP-a.
Jurčec skreće pozornost i na najave cestovnih prijevoznika u Češkoj i Slovačkoj da će zbog drastičnog rasta cijena goriva stupiti u štrajk.
- Mislim da je svima jasno što bi poskupljenje prijevoza značilo za inflaciju, a samim tim i za ukupna gospodarska kretanja u zemlji - zaključuje dopredsjednik UHCP-a.
Na udaru novih, viših cijena goriva su i prijevoznici putnika, među kojima naglašeno tvrtke u sistemu javne usluge koju subvencionira država, odnosno lokalna samouprava. Naime, kako upozorava predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović, javni linijski prijevoz ionako je opterećen nemarom velikog dijela županija u organizaciji prijevoza učenika i radnika, odlaskom profesionalnih vozača iz Hrvatske i dugogodišnjim oklijevanjem države da uslugu javnog prijevoza regulira u skladu s direktivama Europske unije.
- U ovome trenutku kao udruga i kao prijevoznici pojedinačno činimo krajnje napore da ne dođe do pucanja cijelog sustava javnog prijevoza. Rast cijena goriva je jedan dio problema, drugi su ukupni uvjeti poslovanja naših članica koji su, prije svega, opterećeni izostankom dugoročnih ugovora o javnom prijevozu s velikom većinom županija i nedostatkom vozača.
Sve to u ovome trenutku stvara uvjete pod kojima može doći do otkazivanja dijela linija, nemogućnosti da se one održavaju - kazao nam je Meštrović, u prilog čijih najava ide i odluka zagrebačkog ZET-a koja je jučer stupila na snagu.
Uz obrazloženje da "globalne okolnosti utječu na opskrbne i logističke lance" dio kojih je i ZET, zagrebački gradski prijevoznik od jučer primjenjuje novi vozni red za 12 linija s ključnih polazišta ZET-ovih autobusa. Dok ZET izlaz iz naraslih troškova poslovanja traži u smanjenju broja vožnji, riječki gradski prijevoznik Autotrolej povećao je od 1. ožujka cijene svojih usluga za prosječnih 20 posto.
Udruga javnolinijskih prijevoznika zatražila je pomoć Vlade kako bi se prebrodio udar rasta cijena goriva na javnu uslugu prijevoza.
- Tražimo pomoć države na dva razboja. Prvi je pritisak na županije da se s tvrtkama potpišu višegodišnji ugovori o javnoj usluzi prijevoza, a drugi je da Hrvatski zavod za zapošljavanje nastavi subvencionirati radna mjesta u sektoru prijevoza - naveo je Meštrović, koji rješenje spomenutih zahtjeva očekuje kroz idući tjedan.
Kad je u pitanju utjecaj rasta cijena goriva na taksi usluge, u Radiotaxi Zagrebu, primjerice, ne namjeravaju povećavati cijene prijevoza.
- Svakako da rast cijena goriva utječe na cijene naših usluga, ali zasad se dobro pokrivamo, ne reagiramo na česte promjene cijena goriva, a nadamo se da će tako i ostati - poručili su nam iz Radiotaxija.
Većini kućanstava račun za struju bit će veći za 30 kuna
Cijena struje najvećem broju kućanstava od početka travnja porast će u prosjeku za 30-ak kuna na mjesečnom računu, pokazuju projekcije Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Taj se izračun, kažu u HEP-u, odnosi na tipičnog kupca koji koristi javnu uslugu opskrbe (opskrbljivač HEP Elektra), u tarifnom modelu "bijeli", uz omjer potrošnje od 60 posto u višoj i 40 posto u nižoj tarifi i čiji mjesečni prosječni račun trenutačno iznosi 283 kune.
Kupcima koji imaju tarifni model "plavi" i prosječnu godišnju potrošnju od 2000 kWh mjesečni račun porast će za 14 kuna. Prema podacima HEP-a, kupacima s dvotarifnim mjerenjem (tarifni model "bijeli") račun će porasti s oko 250 na oko 280 kuna mjesečno.