Prestigla nas i Rumunjska: još malo pa ćemo biti najveća eurosirotinja

Hrvatska je standardom gotovo dotaknula dno Europske unije, samo Bugarska ima lošiju individualnu potrošnju i bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku.

Po podacima Eurostata, Hrvatska je po oba pokazatelja mjerena paritetom kupovne moći na 62 posto europskog prosjeka, Bugarska je na 49 posto BDP-a i 54 posto europske potrošnje. S Hrvatskom su na predzadnjem mjestu po potrošnji Mađari koji su bolji što se tiče BDP-a po stanovniku od 68 posto.

Još preklani Rumunjska je bila slabija od Hrvatske što se tiče BDP-a po stanovniku, a bolja po potrošnji, prošle godine ju je sustigla i preskočila po oba parametra. Tako su lani Rumunji imali 68 posto prosječne europske potrošnje i 63 posto od europskog BDP-a po stanovniku.

Prije jednog desetljeća, još 2008. godine, lošiji standard od Hrvatske imale su Litva, Letonija, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Hrvatska je pretrpjela šestogodišnje gospodarske padove, dok su druge zemlje nizale pluseve, i tek bi dogodine trebala dosegnuti razinu BDP-a iz 2008.

Brži od nas u tranziciji

Posljednjih 15 godina hrvatsko je gospodarstvo prosječno raslo po realnoj stopi od 1,5 posto, dok su ostale tranzicijske zemlje bile uspješnije. Rumunjsko je gospodarstvo prosječno raslo po stopi od 3,9 posto, bugarsko 3,5 posto, slovensko 2,1 posto...

Ne promijeni li Hrvatska svoj model razvoja i ne ubrza li gospodarski rast, a Bugarska nastavi snažnije rasti, nije daleko godina kada bi i ona mogla biti bolja. Europska komisija za iduću godinu prognozira rast Hrvatskoj od 2,8 posto, dok za Bugarsku projicira stopu rasta od 3,7 posto, što je za 32 posto viša stopa od očekivane hrvatske stope rasta.

Dr. Damir Novotny kaže da je sve ovo posljedica stagnacijskog procesa u hrvatskoj ekonomiji.
– Imamo blagi trend ubrzavanja koji će se već iduće godine zaustaviti. Bojim se da je ove godine turistički sektor dosegao svoj vrhunac i prognozira se da se zbog jačanja ponude konkurentskih zemalja može očekivati stagnacija u tom sektoru, pa se ne možemo u budućnosti osloniti na njegov doprinos rastu. Moguće je da će se dogoditi razvoj sam po sebi bez eksternih poticaja, zahvaljujući tome što smo u EU, a bliži smo joj ipak od Bugarske, no taj rast iz eksternog konvergentnog poticaja, bit će usporen jer nema ciljanih Vladinih politika koje bi ubrzavale ekonomski razvoj i regionalni razvoj kao što to čine Bugarska i osobito Rumunjska – kaže ovaj ekonomist.

Na pitanje hoće li nas Bugarska, kao i ostale zemlje, sustići i preskočiti u narednim godinama, dr. Novotny kaže da je bolje da se bavimo sobom. Ipak, smatra da nas to čeka, ako se Hrvatska ne promijeni.

– Istočna Europa ubrzava rast, u narednih pet do deset godina imat će više stope ekonomskog rasta od nas ako se u Hrvatskoj nešto ne promijeni. Pretekli su nas Slovaci, pa Rumunji, koji su otvorili svoja tržišta, što rade i u Bugarskoj. Stagnirat će Mađarska koja je politički i ekonomski rigidnija i zatvara se, dok je Poljska, koja je politički rigidnija, u ekonomskom smislu jako napredna – navodi dr. Novotny.

Goleme razlike u EU

Prema podacima Eurostata, individualnom potrošnjom po stanovniku, kojom se mjeri blagostanje kućanstava prema paritetu kupovne moći, među 28 članica Unije goleme su razlike, od potrošnje od 54 posto u Bugarskoj do čak 132 posto europskog prosjeka u Luksemburgu. Iste zemlje drže najslabije i najjače mjesto što se tiče BDP-u po stanovniku te je Bugarski na svega 49 posto europskoj prosjeka, dok je najbogatiji Luksemburg na 253 posto od prosjeka.

Eurostat izdvaja Rumunjsku po najvećem povećanju potrošnje po stanovniku, pa je ta zemlja u samo tri godine znatno napredovala, s 58 posto europskog prosjeka u 2015. na lanjskih 68 posto. Litva je skočila s 83 na 88 posto, Češka sa 78 na 82 posto... Po oba parametra Hrvatska je u tri godine napredovala s 59 na 62 posto europskog prosjeka potrošnje i BDP-a po stanovniku.
 

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorava:
– Nikad se ne treba ugledati na lošije od sebe i tješiti što ima i gorih od nas. To su ranije često činili političari i poslodavci ukazujući koliko je zemalja lošije i ispod nas. Ta nas je politika dovela do toga da je još samo Bugarska ostala ispod nas, a ona radi punom parom da nas pretekne, dok mi ne radimo gotovo pa ništa. Poslodavci sporadično podižu plaće i traže da se dogodine "uveze" više od 60.000 radnika, a zna se da radnici iz okruženja ne žele kod nas raditi za niske plaće, pa će dovesti Ukrajince ili neke druge radnike, i tu je odgovor na sva pitanja. Trudit će se plaće i radnička prava zadržavati na postojećim razinama. Kupovna nam je moć takva da imamo prosječno gotovo europske cijene i ispodprosječne plaće. Eurostatovi podaci pokazuju da živimo izrazito loše – ističe Sever, koji izlaz vidi u tome da se značajno povećaju minimalne i sve ostale plaće, te u sigurnim oblicima rada, kako ljudi ne bi napuštali Hrvatsku da bi na njihova mjesta i niske plaće dolazili strani radnici.