Prvog travnja Jadranska banka pripojena je Hrvatskoj poštanskoj banci, koja će poslovanje u Šibensko-kninskoj županiji ubuduće voditi kroz novootvoreni Regionalni centar Šibenik.
Proteklih osam mjeseci Mato Filipović na čelu Jadranske banke (JABA) pripremao je pripajanje te banke HPB-u, a završetak procesa povod je za razgovor, u kojem sumira dosad učinjeno i najavljuje novu, značajniju ulogu najveće banke u domaćem vlasništvu u Dalmaciji, osobito u Šibensko-kninskoj županiji.
Kad se osvrnete na posao koji ste odradili u procesu pripajanja, što biste izdvojili kao najznačajnije postignuće?
– Ponosan sam jer smo zajedničkim radom zaposlenika JABA-e i HPB-a uspješno proveli restrukturiranje i pripajanje u samo osam mjeseci, što je jedna od najbržih bankarskih integracija u Hrvatskoj. Bio je to pravi pothvat, veliki izazov i za najveće profesionalce, ali smo se uz podršku HPB-a potvrdili kao tim dorastao velikim zadacima.
HPB je u srpnju 2018. kupio i dokapitalizirao Jadransku banku, kojoj je nakon sanacije bio potreban vlasnik spreman omogućiti nastavak poslovanja. Cilj je bio brzo pripajanje i stvaranje snažnog Regionalnog centra Šibenik, koji je upravo počeo s radom i koji će voditi sve poslove HPB-a u Šibensko-kninskoj županiji. Najznačajnije je postignuće što je omogućen opstanak JABA-e pod krovom najveće banke u hrvatskom vlasništvu, koja želi brži razvoj ove regije.
Pripajanje će pozitivno utjecati na tržišni položaj HPB-a, povećanje broja klijenata i dostupnosti klijentima, što su dobri temelji za uspješno i profitabilno poslovanje.
HPB ima više od 600 tisuća klijenata i 58 poslovnica. Kolika je sada snaga Hrvatske poštanske banke u odnosu na druge banke? Koliko je tome pridonijela Jadranska banka?
– HPB je šesta banka po veličini u Hrvatskoj, s najvećom poslovnom mrežom, odličnim timovima u 12 regionalnih centara, novim digitalnim proizvodima za sve kategorije klijenata, vrlo uspješno konkurira većim bankama, a po nekim je uslugama i ispred konkurencije.
JABA je bila jaka lokalna banka i ovo je pripajanje iznimno važno za nastavak jačanja HPB-a u srednjoj Dalmaciji. S novih 40 tisuća klijenata Jadranske banke HPB premašuje broj od 600 tisuća klijenata. Time stvaramo uvjete za postizanje ekonomije razmjera, odnosno da dugoročno budemo još konkurentniji.
Što pripajanje znači klijentima banke? Očekujete li da ćete pridobiti i nove klijente?
– Naš najveći uspjeh je povjerenje koje su klijenti JABA-e iskazali nastavljajući poslovanje s HPB-om. Broj klijenata HPB-a povećavao se i tijekom pripajanja u svim segmentima – građanima, poduzetnicima, lokalnoj upravi. Naši su bankari stalno na terenu i s razlogom očekujemo nove klijente. Brze usluge, e-poslovnica i digitalni proizvodi, poslovnice, bankomati i uredi Hrvatske pošte, centri za mikro i male poduzetnike, specijalizirani timovi na raspolaganju klijentima – sve to rezultira njihovim odabirom HPB-a. Jednako smo dostupni tradicionalnim i digitalnim korisnicima i svima želimo omogućiti još bolju i bržu uslugu.
Kakva je konkurencija danas na hrvatskom bankarskom tržištu? Kamate na štednju su na niskim razinama, koliko ste tu konkurentni?
– Zajedno s konsolidacijom tržišta, gdje se broj kreditnih institucija kontinuirano smanjuje, dolazi do jačanja konkurencije zbog rastućih izvora sredstava, unatoč niskim kamatama koje spominjete. Zbog takvog zaoštravanja konkurencije, kamatne stope na kredite pale su još više, pa je neto kamatni prihod cijelog sektora u 2018. smanjen za 9,8%. Tako je nakon nekoliko godina uzastopnog smanjenja, u 2018. zaustavljen pad kredita koji su porasli 4,6%. Pritom banke nastavljaju dominantno financirati stanovništvo, gdje su krediti porasli 4,6%, gotovo četverostruko više nego godinu prije, dok su krediti nefinancijskom sektoru smanjeni 0,2%, čime je usporen njihov pad od 9,3% u prethodnoj godini.
Kako stojite sa štednjom i plasmanima u sektoru stanovništva?
– Jadranska banka je nakon ulaska u sanaciju bila dominantno usmjerena na poslovanje sa stanovništvom, koje je u ukupnim kreditima krajem 2018. bilo zastupljeno sa 62%, dok je u ukupnim depozitima imalo udio veći od 90%. Očekujemo da će se svi poslovni segmenti optimalno uklopiti u HPB poslovanje, gdje depoziti stanovništva čine 52% ukupnih depozita, a krediti gotovo 50% portfelja uz dugoročno pozitivne trendove rasta.
A s plasmanima gospodarstvu? Jadranska banka bila je značajna za šibensko gospodarstvo. Kakva je tu uloga HPB-a?
– HPB želi i ima preduvjete postati vodeća banka za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj, za koje je razvila novi poslovni model. Sve više se uključuje u financiranje EU projekata i ulazi u partnerstva s poduzetnicima i lokalnom upravom s ciljem podrške svim dobrim idejama i perspektivnim poslovima. HPB putem svoje i partnerskih mreža može, želi i hoće biti banka broj 1 za gospodarstvenike u Šibensko-kninskoj županiji.
Koliko je radnika Jadranske banke ostalo u radnom odnosu? Koliko ih je zbrinuto? Je li bilo novog zapošljavanja?
– Provedena je racionalizacija poslovanja i zbrinjavanje viška radnika, kako smo najavili odmah nakon kupnje JABA-e. Zaposlenike čija radna mjesta nije bilo moguće očuvati zbrinuli smo odgovorno i s posebnom pažnjom. Vjerujemo da imamo izvrsne zaposlenike u koje ćemo nastaviti ulagati i koji će biti nositelji snažne pozicije HPB-a u županiji. Kako bismo zadržali što veći broj radnih mjesta, decentralizirali smo dio svojih funkcija tako da, uz zaposlenike Regionalnog centra, u Šibeniku nastavljaju raditi i zaposlenici u drugim sektorima.
U Dalmaciji ćemo biti još aktivniji
– Planovi su veliki, ali je ovo pitanje više za Tomislava Vuića, predsjednika Uprave HPB-a. Mogu naglasiti da HPB želi aktivno sudjelovati u razvoju Šibensko-kninske županije i cijele Dalmacije, više ulagati i surađivati sa svima koji stvaraju novu vrijednost svojim idejama, radom i znanjem. Misija HPB-a je stvaranje uvjeta za bolji život u Hrvatskoj i vjerujem da ćemo zajedno s našim dioničarima, zaposlenicima i klijentima graditi hrvatsku banku i bolje hrvatsko društvo.