Ima li kraja priči o franku?
Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) još nije donio odluku koju sa sve većim nestrpljenjem iščekuje 55.000 hrvatskih obitelji, pogotovo što se bliže rokovi zastare za sudske tužbe.
Iz dana u dan pitaju se hoće li suci napokon odlučiti imaju li potrošači s konvertiranim kreditima iz švicarskog franka u euro pravo na puno obeštećenje, ako zakonskom konverzijom to nije ostvareno, i tako staviti konačno "točku na i" dugogodišnjoj agoniji koju proživljavaju. Dani prolaze, odluke nema.
Za sve njih prvi "Dan D" bio je 13. prosinca 2022., kada su suci Građanskog odjela Vrhovnog suda RH trebali odlučiti o pravnom shvaćanju konverzije, ali nakon dugotrajne rasprave sjednica je odgođena za 19. prosinca 2022., kada nije održana, već je nastavak određen za 20. prosinca 2022. godine.
Suci su trebali odgovoriti na pitanje jesu li potrošači koji su konvertirali CHF kredite u euro kredite izgubili pravo potraživati obeštećenje na temelju ništetnih ugovornih odredaba iz osnovnog CHF ugovora o kreditu ili i dalje imaju pravo potraživati sve ono što su izgubili na temelju ništetnih ugovornih odredaba.
Ali jasnog sudskog odgovora, u skladu s hrvatskim zakonima i pravom Europske unije, potrošači ni tada nisu dočekali. Suci se nisu uspjeli usuglasiti. Razmatrali su tri pravna shvaćanja, koja su, da bi bila usvojena, trebala dobiti minimalno 12 glasova sudaca.
Od 22 suca Građanskog odjela VSRH, dvoje sudaca uopće nije sudjelovalo u raspravi, već su se izuzeli od odlučivanja. Od 20 sudaca, njih šest glasalo je protiv prava potrošača na puno obeštećenje, 10 ih je glasalo za prava potrošača, a 13 ih je bilo za hibridno rješenje po kojemu bi potrošači imali pravo samo na zatezne kamate obračunate na preplaćene kamate i preplaćeni tečaj do dana konverzije.
Vrhovni sud RH objavio je 22. prosinca prošle godine kako će pravna shvaćanja o raspravljenim pitanjima biti izražena u konkretnim sudskim odlukama koje su bile povod i predmet rasprave radi ujednačavanja sudske prakse.
Te odluke, naveli su, prethodno moraju proći kontrolu službe evidencije. U tim odlukama, ne samo što će biti izražena pravna shvaćanja ovog suda, već će biti izneseni razlozi o njihovu donošenju, priopćili su u prosincu.
Od tada prošlo je već više od dva mjeseca, a kako nam je potvrđeno na Vrhovnom sudu, rad na odlukama još nije završen. Teško je reći i kad bi odluke mogle biti objavljene.
– Nepuna četiri mjeseca prije zastare potraživanja za pojedinačne tužbe na temelju kolektivne presude, potrošači s konverzijama i dalje nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe.
Ne znam kojim riječima bih nazvao tu bahatost, neodgovornost i, na kraju krajeva, u velikoj mjeri i nestručnost dijela sudaca Vrhovnog suda – kaže Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.
– Umjesto da se bave politikom, trebali bi se baviti pravom, a pravo je jasno – nakon konverzije potrošač ima pravo na puno obeštećenje ako konverzijom nije obeštećen. Jedina osoba koja može to utvrditi jest sudski vještak, a ne sudac. I konačno, poručujem svim potencijalnim tužiteljima da moraju tužiti najkasnije do 14. lipnja 2023., inače više neće moći tužiti jer će biti u zastari potraživanja – ističe Aleksić.
Od 125.000 potrošača na koje se odnosi kolektivna presuda, a među njima je 55.000 potrošača s konverzijama, do danas je tužbe podignulo ukupno oko 40.000 potrošača, od kojih je njih 20.000 s konvertiranim kreditima.
Kako su objavili u Udruzi Franak, imaju 10.000 prvostupanjskih presuda i 2000 pravomoćnih presuda, uglavnom na temelju zahtjeva za vraćanje preplaćenih iznosa tečaja i kamate.
Nije riješeno ni pitanje apsolutne ništetnosti CHF ugovora, o čemu je Vrhovni sud obećao odlučiti najkasnije do kraja 2022., ali ni to nije učinio do danas, pa revizije po tom pitanju čekaju na odluku već dvije godine.
Dani prolaze, odluke ne dolaze. Što se čeka?