Standard hrvatskih građana mjeren europskim statističkim alatima mrvicu se poboljšao, pa smo tako po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći od 17.500 eura u 2016. godini za dlaku, odnosno za 500 eura, prestigli Rumunjsku koja po stanovniku ima 17.000 eura, dok Bugari i dalje imaju najlošiji standard s 14.200 eura po stanovniku.
Te tri zemlje posljednjih godina zabetonirale su začelje ljestvice europskog standarda. Hrvatski je standard na razini od 60 posto prosječnog europskog od 29.200 eura, dok je godinu prije bio na 58 posto standarda EU-a.
Tako smo za 40 posto lošiji od prosječnog standarda Europljana, Rumunji su lošiji 42 posto, a Bugari 51 posto. No, rumunjski Bukurešt daleko je ispred svih hrvatskih regija s 40.400 eura po stanovniku. Dodajmo tome da su Bratislava i Prag na šestom i sedmom mjestu u cijelom EU-u po standardu koji za 84, odnosno 82 posto prelazi europski prosjek.
Češki glavni grad s 1,2 milijuna stanovnika preklani je imao BDP od 44 milijarde eura, dok je iste godine cijela Hrvatska stvorila 46 milijardi eura BDP-a, a ta svota obuhvaća svu robu proizvedenu u godini dana i još uz vrijednost usluga.
Podaci su to Eurostata, europskog statističkog ureda, koji je za svih 276 europskih regija izračunao razinu BDP-a i standarda. Standard je mjerio paritetom kupovne moći kojim se eliminiraju razlike između razina cijena među zemaljama, pa se mogu uspoređivati ekonomski pokazatelji. Ta usporedba pokazuje da smo u gomili od 276 regija u Europskoj uniji, gotovo pa na začelju, naše dvije regije - kontinentalna i jadranska Hrvatska su na 235. i 239. mjestu.
Dr. Guste Santini kaže da ga baš ništa u svemu tome ne čudi i ne šokira nego samo potvrđuje njegove bojazni i sumnje da se nećemo dobro provesti ne okrenemo li se resursima i ne krene li Hrvatska u ozbiljnu reindustrijalizaciju.
- Ne opametimo li se, statistika će potvrđivati naše gluposti, a to je da smo se odrekli svog razvoja. Sve nerazvijene zemlje imaju veći dohodak po paritetu kupovne moći od dohotka per capita. To je zato što je vrijednost valute nerazvijenih zemalja veća. Da smo Rumunjsku prošli per capita po paritetu kupovne snage meni je ozbiljan pokazatelj da zaostajemo za njom. Kao sve pametne i nacionalno osviještene zemlje, tako Rumunjska provodi oštre politike kako bi se prilagodila globaliziranom tržištu. Ako Hrvatska hoće napraviti iskorak, mora gledati pravila igre u svijetu i kako se možemo prilagoditi, a nijedan parametar ne možemo mijenjati. U Hrvatskoj nikada nismo posložili strategiju razvoja niti smo imali nekakav iskorak. Provodim anketu o poreznoj presiji u gospodarstvu, od tvrtke do tvrtke. Začuđujući su podaci, porezna presija je daleko veća, na dohodak ali i na profit na kojeg je presija daleko veća od proklamiranih 20 posto – ističe dr. Santini.
Ovaj ekonomist podsjeća da je Čehoslovačka između dva svjetska rata bila izuzetno razvijena, Češka je bila manufaktura Austro-Ugarske s razvijenom industrijom, Mađarska je imala poljoprivredu, Austrija trgovinu i politiku, a Hrvatska je bila - periferija.
Po novim podacima europske statistike, Kontinentalna Hrvatska je sa 17.900 eura BDP-a po stanovniku po paritetu kupovne moći preklani bila na 61 posto od prosjeka Europske unije.
Godinu ranije, ta je regija bila na 59 posto europskog prosječnog standarda. Jadranska Hrvatska, u koju se, uz četiri dalmatinske županije, računaju Istra, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, sa 16.700 eura po glavi stanovnika je na 57 posto europskog standarda, dok je godinu prije bila na 55 posto.
Bratislava i Prag, koje su među 10 regija s najvećim standardom u EU-u, na 6. su i 7. mjestu po kupovnoj moći u cijeloj Europi. Bratislava ima 53.700 eura po stanovniku, što je više za 84 posto od europskog prosjeka. Prag ima 53.100 eura, što je iznad europskog prosjeka za 82 posto.
Najbogatija europska regija je Inner London-West čiji BDP po stanovniku iznosi 611 posto europske kupovne moći ili 178.200 eura, a na dnu, sa samo 29 posto europskog standarda je Severozapaden u Bugarskoj s 8600 eura po stanovniku.
Među regijama s najvišom razinom standarda, za 50 posto iznad prosjeka Unije, ukupno je njih 19. Na drugome mjestu je Luxembourg sa 75.100 eura BDP-a po stanovniku ili 257 posto europskog standarda, treća je irska regija Southern and Eastern, sa 63.400 eura po stanovniku, što je 217 posto europskog prosjeka.
Regija s kupovnom moći manjom od 50 posto europskog prosjeka ukupno je preklani bilo 21, po pet bugarskih i poljskih regija, četiri mađarske, tri rumunjske i dvije grčke regije. Otok Mayotte, francuski prekomorski departman koji je u Komorskom otočju, slijedi najlošiji bugarski Severozapaden, a po stanovniku Mayotta BDP iznosi 9700 eura, što je 33 posto europskog prosjeka.
Deset europskih regija s najvećom kupovnom moći
1. Inner London-West, Ujedinjeno Kraljevstvo 178.200 eura ili 611 posto od EU prosjeka
2. Luxembourg 75.100 eura (257 posto)
3. Southern and Eastern, Irska, 63.400 (217 posto)
4. Bruxelles, Belgija 58.400 eura (200 posto)
5. Hamburg, Njemačka 58.300 eura (200 posto)
6. Bratislava, Slovačka 53.700 eura (184 posto)
7. Prag, Češka 53.100 eura (182 posto)
8. Oberbayern, Njemačka 51.500 eura (177 posto)
9. Île de France, Francuska 51.100 eura (175 posto)
10. Stockholm, Švedska 50.400 eura (173 posto)
Deset regija s najlošijim standardom
1. Severozapaden, Bugarska 8600 eura (29 posto od EU prosjeka)
2. Mayotte, Francuska 9100 eura (32 posto)
3. Severen tsentralen, Bugarska 9800 eura (34 posto)
4. Yuzhen tsentralen, Bugarska 9900 eura (34 posto)
5. Nord-Est, Rumunjska, 9900 eura (34 posto)
6. Severoiztochen, Bugarska, 11.400 (39 posto)
7. Sud-Vest Oltenia, Rumunjska 12.400 eura (42 posto)
8. Yugoiztochen, Bugarska, 12.500 eura (43 posto)
9. Észak-Alföld 12.500 eura (43 posto)
10. Dél-Dunántúl, Mađarska, 12.900 eura (44 posto)
10. Dél-Dunántúl, Mađarska, 12.900 eura (44 posto)
