Smrt mladog 15-godišnjeg nogometaša NK Samobora, koji je, nakon što se srušio na utakmici, prije nekoliko dana preminuo u KBC-u Zagreb, novi je šokantan primjer života izgubljenog na sportskom terenu.
Posljednjih godina, nažalost, takvih smo se nemilih scena nagledali na travnjacima i dvoranama diljem svijeta, ali sve više i kod nas. Liječnici kardiolozi upozoravaju da se u takvim tragičnim slučajevima nerijetko radi o prirođenim stanjima i smetnjama koje se teško mogu otkriti na rutinskim liječničkim pregledima.
Na primjer, prema službenim podacima, u 50 posto slučajeva uzrok je hipertrofična kardiomiopatija, odnosno bolest srčanog mišića. Također, svjetski i domaći zdravstveni djelatnici ističu da su sportski zahtjevi posljednjih godina postali sve veći i teži, što također nosi određene rizike.
’Sami ispišite potvrdu’
Međutim, nakon posljednjeg slučaja pogibije mladog nogometaša iz Samobora na društvenim se mrežama u nas povela žestoka rasprava o tome jesmo li kao društvo učinili sve da, što je više moguće, preveniramo ovakve slučajeve. Osobito se problematiziraju preventivni liječnički pregledi koje svaki (mladi) sportaš/ica mora obaviti svakih šest mjeseci, a uključuju EKG, spirometriju, klinički pregled i laboratorij, kako bi uoči natjecanja imali valjanu liječničku potvrdu.
Međutim, internet je prepun iskustava roditelja i sportskih djelatnika koji pišu, uz ostalo, da su ti pregledi “farsa svedena na dvije, tri minute pregleda”, “sramota liječničkog poziva”, upozorava se da u mnogim sredinama nema ni liječnika specijalista sportske medicine, a negdje “doktor samo dođe i svima da potvrde, bez ikakvih pregleda”.
- Dijete ulazi, liječnik ga pita: “Koliko si visok?”, “Koliko kila imaš?”, “Jesi li zdrav?” “Ok, možeš ići i baviti se sportom bez brige”.
“Stani na vagu da ti izmjerim težinu i visinu. Ne moraš skidati tenisice i jaknu. Bit ćemo brži a ionako nije bitno”.
“Tata, evo vam potvrda pa sami upišite je li vam dijete zdravo” - ovome sam ja svjedočio, ja sam dobio takvu potvrdu. Blago rečeno bio sam zaprepašten, šokiran.
Nakon toga sam pisao i slao mailove. Ništa se nije promijenilo – piše jedan otac.
Dodatni pregledi
Takvi pregledi nisu preskupi, od 15 do 20 eura, nekad ih plaća sam klub, nekad sufinanciraju roditelji. Međutim, roditelji se žale da takvi pregledi u ovom obliku nemaju smisla: “Je li netko u pet godina otkrio na takvom pregledu ijednu srčanu manu u djeteta sportaša? Ako nije, nije li to onda pokazatelj da to nema smisla?”, poručuje taj otac.
Jesu li i koliko te optužbe utemeljene, te kako ove preglede učiniti rigoroznijima i temeljitijima, pitali smo u Hrvatskom društvu za sportsku medicinu.
- Nije istina da su svi preventivni pregledi sportaša površni i brzopleti. Ako i postoje takvi slučajevi, molim roditelje da se obrate Hrvatskoj liječničkoj komori ili Hrvatskom društvu za sportsku medicinu koji će svaki takav slučaj detaljno ispitati.
Ti se pregledi u nas obavljaju prema svjetskim smjernicama, a osnovni pregled koji se sastoji od osobne i obiteljske anamneze, kliničkog pregleda, EKG-a u mirovanju, spirometrije i krvnih pretraga, jednak je u cijelom svijetu. Mi u Europi čak radimo i EKG koji, primjerice u SAD-u, nije uključen u osnovni pregled.
Ako se na takvom pregledu pojavi bilo kakva indikacija, sumnja na bolest, upućujemo sportaša/icu na dodatne pretrage – odlučno ističe izv. prof. dr. sc. Vladimir Ivančev, potpredsjednik Hrvatskog društva za sportsku medicinu, profesor na Medicinskom i Kineziološkom fakultetu u Splitu te još nekoliko fakulteta u Zagrebu i Rijeci.
Profesor Ivančev optužbe iznesene na društvenim mrežama smatra pregrubima te dodaje da, nažalost, i kada bismo u osnovni pregled uključili, primjerice, screening kardiovaskularnog rizika, UZV srca, 24-satni holter EKG i slično (magnetna rezonancija srca, genetsko testiranje), nitko ne može sto posto jamčiti da će se tragedije izbjeći, a ujedno cijena takvoga opsežno proširenog pregleda bila bi neprihvatljiva većini i preveliko opterećenje za bilo koji zdravstveni sustav u svijetu.
Nedostaje liječnika
- Uvijek spominjem primjer danskog igrača Christiana Eriksena, koji se srušio na utakmici s Finskom na Europskom prvenstvu 2021. godine. On je kao igrač milanskog Intera sigurno prošao sve vrhunske preglede u klubu i na okupljanju reprezentacije pred EP, a znamo da su Talijani preventivne preglede sportaša digli na najvišu razinu, pa se to ipak dogodilo. Nažalost, vidimo da slični slučajevi nisu rijetkost i u razvijenom svijetu – ističe profesor Ivančev.
- Javnost i mediji uvijek, kada se takvi slučajevi dogode, kritiziraju liječnike. Zašto se nitko ne pita kolikim su naporima djeca sportaši izloženi od sedme, osme godine života, zašto ne govorimo o intenzitetu i trajanju treninga kakvi nisu bili prije 15-20 godina, kalendaru natjecanja...
Posljednjih godina svakako bismo trebali govoriti i o komplikacijama nastalima zbog bolesti COVID-19, poput tromboembolije ili upale srčanog mišića (miokarditis kao komplikacija COVID infekcije) – upozorava prof. dr. Vladimir Ivančev.
Također, dodaje, problem je i što nerijetko sami klubovi u zadnji čas, neposredno prije natjecanja, shvate da sportaši nemaju valjanu liječničku potvrdu, pa onda u dva-tri dana traže od liječnika da ih pregleda.
Što se tiče nedostatka liječnika specijalista sportske medicine u pojedinim sredinama, stava je da, kao i kada je riječ o deficitu ostalih medicinskih struka, o tome ozbiljnu brigu treba voditi Ministarstvo zdravstva. Očekuje i donošenje novog Pravilnika o zdravstvenim pregledima sportaša, koji je u Ministarstvu zdravstva na čekanju još od 2006. godine.
Kada je u pitanju prevencija, smatra također da bi kao obvezu trebalo uvesti da svaki (mladi) sportaš koji je iz nekog zdravstvenog razloga dulje vrijeme izbivao s treninga preventivni liječnički pregled obavi neposredno prije povratka na treninge, a ne samo kao dio redovitih preventivnih pregleda svakih šest mjeseci ili pred natjecanje.
Spasonosni defibrilatori
Preporuka Hrvatskog društva za sportsku medicinu je i da se u Zakon o sportu ugradi da svaki sportski objekt i dvorana, pa i oni u školama, trebaju imati osigurane automatske defibrilatore, kao što ih danas imaju na aerodromima, pa i šoping centrima.
Prijedlog Hrvatskog društva za sportsku medicinu u javnoj raspravi prilikom donošenja trenutnog Zakona o sportu, a vezano za obvezu klubova da šalju sportaše na izvanredne preglede zbog narušenog zdravlja neovisno o datumu isteka uvjerenja, kao i obvezi prisustva automatskih defibrilatora, nažalost nije usvojen - ispričao je profesor Ivančev.
- Nažalost, zbog cijene defibrilatora od oko 2000 eura događa se da osnivači i vlasnici klubova ne žele uložiti u te uređaje koji doista nekome mogu spasiti život. Ali, ponavljam, uza sve napore koje ulažemo, ili koje još možemo učiniti, nitko ne može jamčiti da nećemo gubiti živote na sportskim terenima, ali ćemo ih nastojati svesti na što manji broj.
Sportske objekte nazivamo “arenama”, sportsko nadmetanje – borbom, i onda se zgražamo nad smrtnim tragedijama i optužujemo liječnike - zaključuje profesor Ivančev.