Ponuda koja se teško može odbiti: Našim doktorima nude plaću 65.000 kuna u engleskom Midlandsu

Ugovor na neodređeno vrijeme, godišnja bruto plaća između 70 i 90 tisuća britanskih funti (50.000 do 65.000 kuna mjesečno), besplatan tečaj engleskog jezika, pomoć pri preseljenju i pronalasku stana, vrtića, škole...

Ovakove ponude dijele se društvenim mrežama, forumima, ali stižu i na adrese i mailove hrvatskih obiteljskih liječnika koje vabe za rad u Engleskoj.

S ciljem regrutiranja liječničkog kadra poljska agencija Paragona, koja se bavi pronalaskom i zapošljavanjem medicinskog kadra diljem Europe, nedavno je pokrenula jaku kampanju i u Hrvatskoj. Radi dodatne promocije primamljive ponude ovog vikenda Poljaci su došli u Zagreb i započeli prezentacije zainteresiranim liječnicima. Nije u pitanju sumnjiva rabota, nego ozbiljan i dobro organiziran posao.

Paragona je do sada uspješno odradila pilot-projekt i zaposlila 25 europskih specijalista obiteljske medicine u Lincolnshireu, na sjeveroistoku Engleske, a sad je fokusirana na zapošljavanje u Midlandsu, središnjem dijelu Engleske, gdje planira smjestiti stotinjak medicinskih stručnjaka.

Poljska agencija

Poljsku agenciju, koja posluje već 15 godina i dosad je našla novi posao za više od 1000 liječnika, angažirao je britanski National Health Service (NHS), tamošnje ključno zdravstveno tijelo koje je otvorilo natječaj za nekoliko tisuća doktora iz zemalja EU-a za rad u ordinacijama obiteljske medicine. Natječaj će biti otvoren dok se ne riješi ovaj nacionalni problem i ne popuni potreba za liječničkim kadrom na Otoku. Izražavajući dobrodošlicu specijalistima obiteljske medicine iz članica EU-a Rachel Souter, voditeljica međunarodnog odjela britanskog NHS-a za regrutiranje, posebno naglašava da se uvjeti ponude i ugovori koji se potpišu neće kršiti i mijenjati bez obzira na ishode Brexita.

– Osobno nisam zainteresirana, ali ovo zvuči jako privlačno i to je prilika mlađim ljudima da odu u uređenu državu na dobro plaćen posao. Osobno i u ime Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) borim se da što više naših ljudi ovdje ostane, ali shvaćam da mladi nemaju previše izbora. Nažalost, i ovo potvrđuje da mi školujemo ljude za druge zemlje – kaže predsjednica KOHOM-a dr. Vikica Krolo.

Posao obiteljskog liječnika u Velikoj Britaniji razlikuje se od našeg sustava, što se navodi i u natječaju. Ključna je razlika jača dijagnostika i liječenje svih dobnih skupina te činjenica da medicinske sestre obavljaju neke medicinske poslove koje u nizu europskih zemalja rade isključivo liječnici.

Ordinacije obiteljske medicine imaju ključnu ulogu u britanskom zdravstvenom sustavu te neusporedivo više ovlasti i odgovornosti nego njihovi kolege u drugim europskim zemljama. Opremljene su i za manje operativne zahvate. Upućivanje k liječniku specijalistu u Velikoj Britaniji vrlo je striktno ograničeno na slučajeve kada je to istinska potreba zbog manjka potrebne opreme ili teškog stanja. Obiteljski liječnici u Engleskoj bave se i zdravljem djece i majki, prevencijom i rehabilitacijom.

– Sve bismo to i mi rado radili, uostalom svi se bunimo da ne želimo biti pisari. Još ima prostora da se stvari urede, imamo puno ideja što i kako bi trebalo napraviti, ali zdravstvena administracija nas slabo sluša – kaže dr. Krolo i upozorava da se broj njezinih kolega, obiteljskih liječnika, posljednjih godina ubrzano smanjuje te ih je sada samo oko 2100. U zadnjih desetak godina broj liječnika se smanjio 6 posto a intervencija je čak 80(!) posto više.

Izmijenjeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji se najavljivao ponajprije kao promjena unutar primarne zdravstvene zaštite, na terenu, čini se, neće promijeniti puno. Ključna je izmjena bila uvođenje ordinacija koje liječnici iz primarne mogu otvarati i tako, među ostalim, povećati prihode. Nerazmjerna razlika u plaći trenutačnih koncesionara, odnosno ordinacija i liječnika koji su zaposlenici domova zdravlja, bio je glavni argument uvođenju ordinacija i njihovu delimitiranju. No, limit je postavljen na 25 posto, što je određena kao maksimalna granica koliko liječnika može ostati u sklopu doma zdravlja. Dr. Krolo upozorava da županije, kao vlasnici domova zdravlja, namjeravaju zadržati upravo tih maksimalnih 25 posto liječnika koji neće imati pravo na otvaranje ordinacije.

Manjka 186 timova

– Razmjeri našeg kadrovskog deficita tek će se vidjeti. Zbog prosječne dobi od 55 godina u idućih pet godina u mirovinu će otići 500 liječnika obiteljske medicine, koje neće imati tko zamijeniti, a već sada nedostaje 186 timova obiteljske medicine dok njih 180 radi bez liječnika – upozorava dr. Krolo.

Posljedica je to, ističe, dugogodišnjeg premalog broja specijalizacija iz obiteljske medicine, općenito slabi interes mladih liječnika za primarnu zaštitu, kao i odlazak u inozemstvo.

U srpnju iduće godine na snagu stupa Direktiva EU-a po kojoj će se ubuduće u obiteljskoj medicini moći zapošljavati samo liječnici sa završenom specijalizacijom iz tog područja, koja se stječe četverogodišnjom dodatnom edukacijom. U ovom trenutku tek oko 1100 obiteljskih liječnika ima završenu specijalizaciju.

I tako, dok smo ravnodušni na vlastite poteškoće, na posredan način postajemo dio rješenja britanskoga gorućeg problema. Osim poljske Paragone u headhunting na hrvatske liječnike uključila se i hrvatska agencija Incor, sa sjedištem u Osijeku, koja je preko svojih partnera također dobila ugovor s NHS-om. Do sada su bili usmjereni na skandinavsko tržište, a sada mladim liječnicima bez specijalizacije nude mogućnost dobivanja specijalizacije u Velikoj Britaniji.

U posljednjih pet godina iz Hrvatske je otišlo oko 660 liječnika. Kada se zbroji broj liječnika koji planiraju otići iz zemlje i onih koji odlaze u mirovinu, zdravstvena budućnost ne čini se blistava.

A strategije ili plana nemamo.