Kontroverznu temu zabrane rada trgovina nedjeljom oživio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković, rekavši da Vlada ide u zakonske izmjene prema kojima bi trgovine mogle raditi 16 nedjelja u godini (od njih 52), uz određene iznimke za one službe koje inače rade nedjeljom.
Najavio je da u tvrtkama u kojima radnici ne budu željeli raditi na "Dan Gospodnji" oni zbog toga neće moći dobiti otkaz, dok će oni koji nedjeljom budu radili za to biti primjereno plaćeni.
Na stranu što premijer nije izrijekom spomenuo hoće li, osim izmjena Zakona o trgovini, trebati zbog toga mijenjati i Zakon o radu, ali hajde, kad već govori o zabrani rada trgovina, treba spomenuti da je u tom smislu već gotovo godinu dana "u kibernaciji" posljednji prijedlog izmjena Zakona o trgovini, koji je još u kolovozu prošle godine prošao e-savjetovanje.
Trebao je ubrzo nakon toga u saborsku proceduru, a tijekom ove godine i u primjenu. Ali sve je stalo, a i sam je premijer krajem prošle godine kazao da su oprezni oko toga, da žele napraviti najdetaljnije moguće konzultacije kako zakon opet ne bi opet pao na Ustavnom sudu.
- Zakon je tu i sada se radi na nijansama. Vrag je u detalju – rekao je lani premijer Plenković, dok je u ponedjeljak ponovio da zakonske izmjene idu u smjeru "da se napravi balans između rada i obiteljskog života".
Jesu li napravljene izmjene koje će taj balans i osigurati i u kojoj je uopće fazi cijela priča s neradnom nedjeljom, nismo uspjeli doznati. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na naš su upit u utorak odgovorili:
- U bitnome Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini pratit će strukturu Nacrta prijedloga zakona koji je već bio u javnom savjetovanju. Međutim, zbog značaja samog propisa i interesa javnosti, ponovit će se redovna procedura donošenja propisa koji će Vlada Republike Hrvatske, kada se za to steknu uvjeti, uputiti u daljnju proceduru - sve je što smo iz Ministarstva ministra Davora Filipovića doznali na tu temu.
Oprez je razumljiv jer saga o ozakonjenju zabrane rada trgovina nedjeljom u nas traje dvadesetak (i više) godina.
Na ovoj su se temi poskliznule i Vlade Ivice Račana i Ive Sanadera, ali nije puno bolje prošla ni aktualna Plenkovićeva Vlada, koja je to na mala mala vrata (privremeno) učinila u vrijeme lockdowna – zakonska rješenja kojima se u Hrvatskoj zabranjivao rad trgovina nedjeljom listom je rušio Ustavni sud. U vrijeme lockdowna 2020. godine zbog pandemije koronavirusa Stožer civilne zaštite RH, uz ostale mjere, privremeno je zabranio rad trgovina nedjeljom. Međutim, nakon dva mjeseca, kada se situacija malo poboljšala, Stožer je mjeru ukinuo, a njezinu je neustavnost i taj put potvrdio Ustavni sud.
Podsjetimo i da je 2018. godine utemeljen "Hrvatski savez za nedjelju", čiji je osnivač Franjevački institut za kulturu mira na čelu s fra Božom Vuletom, a okupio je brojne sindikate (uključujući i tri glavne sindikalne središnjice), građanske organizacije, vjerske zajednice, kulturne i akademske zajednice u ideji da hrvatski građani jedan dan u tjednu (prije svega nedjelju) moraju imati kao neradni.
Nasuprot tome "bedemu" dio je poslodavaca i gospodarstvenika koji smatraju da Hrvatska kao turistička zemlja mora biti što otvorenija u tome segmentu te da se nipošto ne smiju donositi rješenja koja bi bilo koga mogla stavljati u nepovoljniji položaj.
Pitali smo neke od aktera jesu li upoznati s najnovijim Vladinim rješenjima te smatraju li kako bi ovaj put zakon mogao preživjeti ocjenu Ustavnog suda?
- Nemamo nikakvih novih informacija. Sve što znamo čuli smo iz medija. Čekamo Vladina rješenja – kaže Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.
- U ovom trenutku u sektoru trgovine zaposleno je 212 tisuća ljudi, od kojih 120 tisuća u trgovinama na malo. U maloprodaji dvije trećine zaposlenih čine žene, a prodavači, koji su najbrojniji, imaju neto plaću 4600 kuna. U nas trgovine rade praktički od 0 do 24 sata, a, primjerice, u Austriji 72 sata u tjednu. Trgovina je djelatnost u kojoj rad nedjeljom nije nužda – ističe Zlatica Štulić.
Njezin sindikat inzistira na neradnoj nedjelji i blagdanima, ali bi prihvatio kompromisno rješenje koje bi išlo na ruku turističkoj djelatnosti, to jest da 16 radnih nedjelja bude dopušteno tijekom sezone. U sindikatu kao uzore i dalje ističu Njemačku, Austriju, Sloveniju, Norvešku, u kojima je rad nedjeljom zabranjen, uz određene izuzetke, a odluke su prošle i test ustavnosti.
Krešimir Sever, predsjednik najveće sindikalne središnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako nikakvih novih konzultacija Vlade i sindikalnih središnjica na ovu temu nije bilo. U NHS-u su, pak, skloniji ideji da nijedna trgovina ne treba raditi nedjeljom.
- Dopustiti rad trgovina 16 nedjelja godišnje? To je gotovo trećina nedjelja u godini. Danas su pojedini shoping centri postali izletišta, mjesta "hodočašća" nedjeljom, dok imamo primjer trgovačkih lanaca koji nedjeljom ne žele raditi.
Kao turistička zemlja više bismo se trebali voditi primjerom Švicarske u kojoj trgovine nedjeljom ne rade, a turisti su usmjereni na trošenje u restoranima, kafićima – kaže Sever.
Iz poslodavačkih krugova ne gledaju blagonaklono na ideju zabrane rada nedjeljom.
- O ovome treba povesti široku diskusiju, a ne rješenja donositi iz političkih potreba. Idemo ponovno u moguću recesiju, a ograničavati gospodarsku aktivnost u to vrijeme ne čini se pametnim. Mi nemamo nedostatak radne snage, nego nedostatak stanovništva te staro stanovništvo.
Otpuštanja zbog zabrane rada nedjeljom? Ako će ova odluka dovesti do problema u realnom sektoru, sigurno će trebati rezati troškove. Ne trebam nikoga strašiti što to znači – upozorava Slobodan Školnik, stručnjak za maloprodaju, s 25-godišnjim stažem u maloprodajnim lancima, koji je svojedobno bio među onima koji su dizali ustavnu tužbu zbog zabrane rada trgovinama nedjeljom.
- U nas se ljudi vole pozivati na Njemačku, Austriju, Švicarsku kada je riječ o zabrani rada trgovina nedjeljom. Nisu one došle u tu poziciju preko noći. Možemo se uspoređivati u tom smislu kada porezna opterećenja, razina javnog sektora i korupcija budu na razini njihovih – poručuje Školnik.
U Savezu udruga malih trgovaca RH zasad ne razmišljaju o podizanju ustavne tužbe, ako u Zakonu o trgovini ostane dopušten rad trgovinama 16 nedjelja u godini prema odabiru poslodavca.
- Zastupam udrugu u kojoj je 900 prodajnih mjesta i 500 pravnih osoba. Nas oko 90 posto složno je s odlukom o 16 "kliznih" radnih nedjelja, to jest da nam se dopusti rad 16 nedjelja u godini kada nam to odgovara.
Uvjet za to je da ne bude iznimki, to jest da se na kioscima, pekarnicama, benzinskim pumpama i ostalim mjestima koja budu neograničeno radila nedjeljom ne prodaje trgovačka roba koju mi inače prodajemo, dakle da se ne pretvore u mini-trgovine.
Također, tražimo da trgovinama živežnim namirnicima u sklopu trgovačkih centara također bude ograničen rad na 16 nedjelja. Nikoga ne treba favorizirati – poručuje Damir Aščić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca.
Tema neradne nedjelje očigledno ide dalje, samo je pitanje u kojem smjeru - prema još jednoj novoj društvenoj trakavici, ‘crvenom svjetlu‘ Ustavnog suda ili realizaciji? Ili ipak treba pričekati nove izbore?
Fra Božo Vuleta: Neradnu nedjelju ne tražimo zbog lemozine
Tema zabrane rada nedjeljom obično se nameće kao diskurs koji odgovara (katoličkoj) Crkvi te može u tom smislu donijeti prevagu strankama koje izlaze na izbore. Fra Bože Vuleta iz "Hrvatskog saveza za nedjelju" ostaje pri stajalištu da je nedjelja dan za obitelj te je za očekivati da ova Vlada provede ono za što se opredijelila i što je sama najavljivala.
- Prvenstveno treba gledati interes radnika i čitavih obitelji. Čovjek je čovjek i kroz ono što radi, ali i kroz odnose koje ostvaruje. Ti su odnosi uzdrmani, osobito u obitelji. Obitelji su zastrašujuće razbijene, nema dnevnog, tjednog ritma u kojemu će roditelji, djeca, obitelj, širi krug prijatelja, biti zajedno – upozorava fra Bože.
To da radnik ima pravo odlučiti ne raditi nedjeljom bez sankcija ili da će za rad nedjeljom biti više plaćen, sudeći prema našim prilikama i mentalitetu, bojim se da nije za očekivati, kaže on.
- Stav da je Crkvi u interesu da ljudi ne rade nedjeljom kako bi došli na misu i dali više milostinje potpuno je uprošten. Zahtjev za neradnom nedjeljom u nas utemeljen je na iskustvima iz drugih zemalja, na empirijskim podlogama i znanstvenim istraživanjima. To nije ideološki stav – ističe fra Bože Vuleta, koji na upit može li i ovaj prijedlog pasti na Ustavnom sudu odgovara:
- Ako zakonodavac bude imao časnu, iskrenu, otvorenu namjeru napraviti zakon kojim će se ostvariti postavljeni ciljevi, onda Ustavni sud neće imati potrebu oglašavati se, a kamoli rušiti zakon.
Tko će moći raditi nedjeljom
Prema posljednjem prijedlogu, odnosno nacrtu Zakona o trgovini, Vlada predlaže da trgovci, prema vlastitom izboru, mogu raditi najviše 16 nedjelja u godini.
Zabrana rada nedjeljom ne bi se odnosila na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima, trajektima, benzinskim postajama, ali ni na trgovine u bolnicama i hotelima, kao ni na one u vjerskim i kulturnim ustanovama, te na sajmove, javne manifestacije itd. Predloženo je i da trgovine mogu raditi najkasnije do 21 sat.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....