Kada je u siječnju koronavirus SARS-CoV-2 iz kineskog grada Wuhana krenuo u svoj osvajački pohod diljem svijeta, brojni su liječnici, znanstvenici i novinari novu bolest Covid-19 počeli uspoređivati s gripom. Ta se usporedba sama po sebi nametala jer su uzročnici obje bolesti respiratorni virusi, a i gripa i Covid imaju slične početne simptome: povišena temperatura, malaksalost, bol u mišićima i zglobovima…
A kako je koronavirus odnosio sve više života, mnogi su počeli uspoređivati smrtnost kod gripe i Covida-19. I tako je počela žestoka rasprava u javnosti koja traje i danas. Pritom većina epidemiologa i infektologa tvrdi da je neprimjereno uspoređivati dobro nam poznatu gripu, čije širenje obuzdavamo cjepivima i učinkovitim lijekovima, s novom i nepoznatom nam bolešću protiv koje nemamo nijedno ni drugo.
- Ova dva virusa je teško izravno usporediti i reći koji je opasniji. Iako su oba virusi dišnog sustava, SARS-CoV-2 nije imao priliku djelovati na ljudsku populaciju na isti način kao gripa. Gripa je uz nas, koliko dobro je povijesni podaci mogu opisati, više od 500 godina, što je nekih 20-ak generacija. Najopasnija epizoda pandemijske gripe bila je španjolska gripa, koja je vrlo vjerojatno bila u kontaktu sa svim ljudima na svijetu.
Kao rezultat, zabilježeno je između 50 i 100 milijuna smrti. Ova epizoda je iz populacije uklonila sve najosjetljivije ljude, koji nakon toga više nisu imali potomaka. To znači da smo mi kao populacija otporniji na gripu nego ljudi rođeni prije te epizode - pojasnio je Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Gripa opasna i za mlade
- Za razliku od toga, SARS-CoV-2 još uvijek nije bio u kontaktu sa svim ljudima, tako da ne možemo napraviti izravnu usporedbu. Usporedbe koje možemo napraviti već sada ukazuju na to da SARS-CoV-2 ima veću sklonost dovođenju do smrtnih ishoda u starijim dobnim skupinama i među osobama koje imaju kronične bolesti, dok je gripa opasnija za mlađu dobnu skupinu, u kojoj ponekad dovede i do smrtnih ishoda. Za SARS-CoV-2 nasreću za sada nisu zabilježeni smrtni ishodi u mlađim dobnim skupinama u Hrvatskoj - dodao je Polašek.
Epidemiolog Branko Kolarić, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci, upozorava da je gripa bolest koja ima izrazitu sezonalnost (kasna jesen - zima) koja se kod Covida ne uočava.
- Gripa se efikasnije od Covida prenosi među djecom, kod koje puno češće uzrokuje teže kliničke slike. Nadalje, gripa se primarno prenosi u fazi dok osoba još nema simptoma, dok je kod Covida prijenos moguć 48 sati prije pojave simptoma, no on se u toj fazi čini daleko rjeđi nego kod gripe. Glavnina transmisije Covida ipak je u simptomatskoj fazi bolesti.
Dok kod Covida do 80 posto zaraženih ima blage simptome ili ih uopće nema, kod gripe je puno češća jasna klinička slika te osoba zna da je zaražena/bolesna. Važno je dodati da ne znamo izaziva li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboljeli infekciju neke dugotrajnije posljedice, dok znamo da to nije slučaj s gripom. Naime, neki virusi uzrokuju nastanak malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, bolesti endokrinog sustava, uključujući dijabetes itd. - rekao je Branko Kolarić.
Kao povod za jednu od najvećih rasprava na globalnoj razini svakako su poslužile izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u trenutku kad se koronavirus počeo eksponencijalno širiti SAD-om negirao potrebu uvođenja karantenskih mjera.
- Prošle je godine od obične gripe umrlo 37.000 Amerikanaca. Ništa se ne isključuje, život i ekonomija se nastavljaju... Razmislite o tome - rekao je Trump. Stručnjaci iz Američkih centara za kontrolu bolesti (CDC) tada su iznijeli procjenu da se broj umrlih od gripe u SAD-u između listopada 2019. i veljače rasponu 2020. godine kreće između 26.339 i 52.664, s najboljom procjenom od oko 34.157. U međuvremenu je od Covida-19 u SAD preminulo 141.118 ljudi, dakle gotovo pet puta više nego od gripe.
Vrtoglavi rast oboljelih
- Procjenjuje se da u svijetu od posljedica gripe godišnje umire 290.000-650.000 osoba. U Hrvatskoj se procjenjuje da bi od gripe u sezoni moglo umrijeti do 500 osoba, a službeno prijavljenih ima nekoliko desetaka do stotinu smrti godišnje.
Procjene smrti od Covida-19 se u ovom trenutku procjenjuju na 570.000 umrlih osoba u svijetu, a tek smo prošli nešto više od polovice godine, što upućuje na to da će globalno umrijeti više osoba nego što je procijenjeno za sezonsku gripu. Za gripu se procjenjuje da umre jedna do dvije na tisuću zaraženih osoba, dok se za Covid-19 procjenjuje da je to šest do deset na tisuću zaraženih - istaknuo je Kolarić.
Znanstvenici ističu da se kod računanja smrtnosti od neke zarazne bolesti barata s više pojmova, uključujući smrtnost (CFR, odnosno case fatality rate) i smrtnost ukupnog broja zaraženih (IFR, odnosno infection fatality rate). Tako je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji CFR, koji se računa kao omjer broja umrlih i potvrđeno zaraženih, kod Covida procijenjen na 3,4 posto, dok se kod gripe barata s brojkom od 0,1 posto. Ipak, CFR varira od zemlje do zemlje.
Tako je trenutni CFR u SAD-u i Brazilu 3,8, u Belgiji 15,4, Italiji 14, 3, Španjolskoj 9,3, Švedskoj 6,7 posto te u Hrvatskoj 2,97 posto. IFR, odnosno omjer broja umrlih i ukupnog broja zaraženih, je ipak znatno niži jer u nazivnik uključuje mnogo veći broj ljudi, ne samo one koji su tražili medicinsku pomoć i dobili službenu dijagnozu.
Činjenica da tijekom protekla dva mjeseca broj umrlih u nekim zemljama pada iako broj zaraženih vrtoglavo raste trenutno se pripisuje boljem načinu liječenja (primjerice, koristi se steroid deksametazon koji je učinkovit kod teških slučajeva). Kako bi stekli širi uvid u razmjere smrtnosti od Covida-19, znanstvenici sada pokušavaju procijeniti IFR, kako na globalnoj razini, tako i u pojedinim zemljama, što nije nimalo jednostavan zadatak.
- Ovaj broj je jako teško mjeriti jer vam za njega treba reprezentativan uzorak populacije, tj. manji broj ljudi koji će imati ista svojstva kao i cijela populacija. U fazi smo aktivne epidemije, u kojoj se svi parametri mijenjaju, tj. ljudi se aktivno zaražavaju, pa je dodatno otežano mjerenje.
Obrazac kliničke slike se mijenja, trenutno vidimo niži rizik za bolničko liječenje (koji se dodatno mijenja zbog obrasca razumijevanja bolesti i shvaćanja da ne moramo sve slučajeve liječiti bolnički), kao i niz drugih promjena poput bolje reakcije naših sluznica, veće vlažnosti zraka i manje boravka u zatvorenim prostorima ili međudjelovanja virusa s bakterijama koje se nalaze u našem dišnom sustavu.
Ovaj virus je uistinu pokretna meta. Ako pokušamo sumarno sagledati, onda je IFR za virus SARS-CoV-2 nizak i u većini objavljenih radova se kreće između 0,5 i 1 posto - rekao je Polašek.
Rizici lijekova
Naposljetku, osvrnuo se i na kritike zagovornika teze “to je samo gripa”, koji tvrde da je proljetni lockdown bio nepotreban jer je izazvao golemu štetu u gospodarstvu.
- U samom početku nismo znali koliko je virus stvarno opasan pa su mjere bile vrlo snažne. Kao rezultat smo imali jedan od najboljih nacionalnih odgovora na virus. Nažalost, svaki lijek ima i rizik nuspojava, i to u pravilu čim snažniji lijek, tim snažnija nuspojava. U našem slučaju je ishod karantene bio snažno izražen na gospodarstvo i doveo je do ozbiljnog vala otpuštanja, koji je sigurno imao štetan učinak na zdravlje populacije.
Pri tome ne možemo reći kako bi izgledala situacija u kojoj nismo uveli karantenu jer bi se možda epidemija znatnije proširila, a mi i dalje ne bismo održali gospodarstvo zbog situacije zemalja u okruženju o kojima ovisimo. Jedini optimističan pogled na ovu cijelu situaciju je da je ova pandemija ubrzala uvođenje nekih promjena poput digitalizacije i da bismo je trebali shvatiti kao priliku za promjenu na nešto bolje.
Novi cilj nam je ne održavati gospodarstvo bez virusa, nego unatoč virusu, uvođenjem preciznih mjera koje će održati razinu epidemije pod kontrolom, uz održavanje dovoljne razine sloboda za gospodarski rast - zaključio je Ozren Polašek.