Ostavka Martine Dalić, potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, imat će posljedice na rad Vlade, na poziciju i autoritet premijera Andreja Plenkovića u Vladi, ali i u HDZ-u, vjerojatno neće imati negativne učinke na proces donošenja nagodbe vjerovnika Agrokora, a istražne radnje DORH-a i u ovom kontekstu već su ionako u punom tijeku.
1. Vrdoljak ne dolazi u obzir
Kad je u pitanju rad Vlade, premijer Plenković sada mora pronaći adekvatnu zamjenu za svoju dosadašnju desnu ruku i osobu od najvećeg povjerenja, odnosno za položaj potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo i ministra gospodarstva.
Nekako se logičnim čini rješenje koje već nekoliko dana kola kuloarima, a koje govori da bi Tomislav Ćorić, ministar energetike i okoliša, mogao preuzeti obje pozicije, a da bi na njegovo mjesto mogao doći sadašnji državni tajnik u Ministarstvu energetike Mario Šiljeg.
To bi omogućilo i da se automatski "sjedine" Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo energetike, o čemu je već bilo govora. To bi bila, barem u prvoj fazi, najbezbolnija "tranzicija" nakon ostavke Martine Dalić, premda nepisano pravilo govori da upravo oni čije se ime prvo pojavi na listi kandidata za neko visoko dužnosničko mjesto obično ne zasjednu u tu fotelju. Ipak, treba naglasiti da je Ćorić osoba od povjerenja predsjednika Vlade, za razliku od druge moguće kandidatkinje za te funkcije Ivane Maletić, eurozastupnice HDZ-a, koja baš nije u najboljim odnosima s premijerom.
Spekulacija da bi Ivan Vrdoljak mogao doći na te dužnosti čini se, pak, kao vrlo tanka mogućnost, jer su pozicije potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i ministra energetike u kvoti HDZ-a pa Andrej Plenković ne bi smio, već i zbog situacije u HDZ-u, prepustiti to mjesto mlađem koalicijskom savezniku i pod cijenu novih izbora.
Pritom treba voditi računa i o tome da je premijer prošlog tjedna kazao kako svi ministri imaju šestomjesečni rok da dokažu uspješno provođenje reformskih procesa u svojim sektorima, inače će dobiti crveni karton. I to govori kako bi sada za predsjednika Vlade bilo najjednostavnije napraviti rošadu s Ćorićem, pa onda za pola godine eventualno pripremiti veću rekonstrukciju Vlade ako to bude potrebno.
Na koncu, jedna od spekulacija koje su se pojavile bila je i ta da bi Martina Dalić mogla otići na mjesto guvernerke Hrvatske narodne banke umjesto Borisa Vujčića, ali ne samo da je ona to izrijekom demantirala prije nekoliko dana, nego i predsjednik HDZ-a vjerojatno ne želi stvarati novo krizno žarište takvom eventualnom odlukom Hrvatskog sabora.
2. Još veći udar na Marića
Autoritet premijera Plenkovića svakako je narušen činjenicom da je morao "dogovoriti ostavku" Martine Dalić, najbliže suradnice na koju se oslanjao u svim ključnim ekonomskim odlukama i koju je do ovog vikenda branio od svih napada. Martina Dalić je u Vladi težinu davala liberalnim ekonomskim politikama, zalagala se za proračunsku politiku smanjivanja deficita i javnog duga, inzistirala je na što većoj deregulaciji tržišta usluga i smanjenju parafiskalnih nameta za gospodarstvo i građane, forsirala je, između ostalog, reformu javne uprave, protivila se tome da se Ina kupi tako da se poveća javni dug, tako da Plenković sada gubi jak liberalni motor u svojem timu.
Zdravko Marić, ministar financija, sada će se naći na još većem udaru članova Vlade i HDZ-a koji zagovaraju veću proračunsku potrošnju, a pitanje je hoće li premijer sada imati snage zauzdavati te "napade", jer je i do sada Zdravko Marić morao više nego što je želio otvoriti ventile javnih financija za sve HDZ-ove želje, kao i za zahtjeve koalicijskih partnera. A slabiji premijer znači i slabija Vlada i slabiji reformski, ali i svi drugi procesi koji su u nadležnosti izvršne vlasti.
U ovom slučaju, budući da se radi i o predsjedniku HDZ-a, i zakonodavne vlasti, koja ionako ima "nježnu" većinu u Saboru. Andreju Plenkoviću sada je vjerojatno žao što Martinu Dalić nije smijenio prije nekoliko mjeseci zajedno s Antom Ramljakom, bivšim izvanrednim povjerenikom, jer se u biti radi o istom povodu i razlogu za smjenu.
Oslabljeni bokovi premijera odmah su u ponedjeljak rezultirali zahtjevima oporbe da i on mora dati ostavku i da se mora ići u nove parlamentarne izbore, no Andreja Plenkovića puno više brine kako će se ova situacija odraziti na odnose snaga u HDZ-u.
3. Hoće li ovo iskoristiti konzervativna struja HDZ-a?
Nije tajna da Martina Dalić nije imala potporu HDZ-ove "baze", kao ni dobrog dijela vodstva HDZ-a, a kad je Agrokor u pitanju, jedan od glavnih prigovora Zakona o prinudnoj upravi bio je taj što je HDZ na sebe preuzeo političku odgovornost predlaganjem izvanrednog povjerenika Trgovačkom sudu, a da je struktura zakona takva da vjerovnici na kraju vode glavnu riječ. Odnosno, da će politika biti kriva ako proces ne uspije iako politika ne može presudno djelovati na sam proces.
Kad se tome pridoda "kontaminacija" procesa činjenicom da su stručni savjetnici koji su radili na izradi zakona kasnije dobili posao u izvanrednoj upravi Agrokora, te da javnost za tu kontaminaciju krivi HDZ, čiji ljudi nisu dobili ni lipe u modelu "ima li mene tute", onda je jasan bijes HDZ-ova članstva i visokih dužnosnika najveće hrvatske stranke.
Uz to, sve jača konzervativna struja u HDZ-u svakako će nastojati eksploatirati svaku slabost predsjednika stranke koji stranku namjerava držati u desnom centru, a o nacionalističko-autoritarnoj frakciji da i ne govorimo. Zbog toga je sada glavno pitanje je li Plenković reagirao ipak na vrijeme da može kazati kako je tema "autora lex Agrokor" sada stvar prošlosti ili je reakcija došla prekasno, i sada će pritisak s Martine Dalić jednostavno pritiskati premijera i predsjednika HDZ-a na svim zamislivim polarizacijskim linijama.
Ipak, kad je HDZ u pitanju, vjerojatno nema baš velike šanse da opet ruše svoga premijera, kao što će vjerojatno i koalicijski saveznici biti zadovoljni odlaskom Martine Dalić. No, tektonska ploča je pomjerena i njezino podrhtavanje ne treba podcjenjivati.
4. Nema brige za vjerovnike
Kao što smo već pisali, "brza" ostavka Martine Dalić ("bešavni politički var"), uz pravilnu komunikaciju prema velikim financijskim vjerovnicima i dobavljačima, ne bi trebala imati utjecaj na donošenje nagodbe vjerovnika Agrokora, odnosno ne bi je trebala ugroziti. Jasno je da su veliki dobavljači bili i veliki branitelji Martine Dalić jer im je osigurala visoku stopu plaćanja njihovih potraživanja, ali na ovom stupnju projekta "lex Agrokor" njezina ostavka ne bi trebala ugroziti taj proces.
5. DORH-ov kasni start
DORH je već potvrdio da je istragu dijelom preusmjerio i na dokazne materijale koji su donijeli e-mailovi, iako bi bilo logično da ih je već odavno imao u svojim spisima ako je zaista provodio kvalitetnu istragu. Jer, mediji već godinu dana pišu o tome da su zakon pisali konzultanti koji su kasnije dobili posao kao savjetnici u izvanrednoj upravi, pa je bilo logično da DORH zatraži svu korespondenciju i sve materijale vezane uz proces izrade zakona i imenovanja njegovih kreatora u savjetničku ekipu Agrokora. Međutim, kasni start DORH-a ne znači da neće biti efikasni sada kada se, eto, promijenila i politička situacija.
StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetanaliziramo
Pet ključnih točaka: ostavka Martine Dalić imat će posljedica na rad Vlade i Plenkovićev autoritet, a evo i tko bi je mogao zamijeniti
14. svibnja 2018. - 20:55