“Živi zid obranio deveteročlanu obitelj Cvjetković od deložacije”, “Još jedna pobjeda Živog zida - Cvjetkovići ostaju u svojoj kući”, “Odgođena deložacija obitelji Cvjetković, Živi zid zazivao Kolindu”, ovo su bili neki od mnogobrojnih naslova koji su tijekom 2015. preplavili medije.
Jer slučaj deveteročlane obitelji Cvjetković, na čelu sa supružnicima Tomislavom i Marijom Veronkicom, koji su ovršnim putem izgubili kuću u Mogilskoj 5 u Zagrebu, završio je pod lupom javnosti zato što su završili na cesti sa sedmero djece, od kojih je najmlađe tada imalo godinu dana. Njihovu kuću na javnoj dražbi u siječnju 2010. godine kupio je za 523.444 kune Boris Žibrat, umirovljeni djelatnik Ministarstva obrane, koji nipošto, nakon svega, nije želio prijeći preko činjenice da su u njegovoj nekretnini punih pet godina Cvjetkovići besplatno stanovali. Upravo zbog toga je obitelji Cvjetković jučer stigao i novi sudski “šamar”, piše Jutarnji list.
Prema nepravomoćnoj presudi Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, Cvjetkovići moraju solidarno platiti novom vlasniku njihove kuće Borisu Žibratu 296.719 kuna s kamatama u ime najamnine za period od kolovoza 2010. pa do travnja 2015. godine. A tu su i sudski troškovi koji su u Žibratovu slučaju dosegnuli 61.759 kuna pa se ukupni dug Cvjetkovića prema Žibratu popeo na 358.478 kuna. Odakle toliki iznos?
Tijekom sudskog postupka proučavala se okvirna cijena najma na Bukovcu tijekom pet godina. Pa je tako visina najma u kolovozu 2010. za tu lokaciju bila 5473 kune i taj iznos se zadržao s neznatnim varijacijama do sredine 2013., kada je pao ispod 5000 kuna, da bi u travnju 2015. došao na najnižu razinu od 4141,22 kune. Na sudu je Žibrat podsjetio na sve peripetije nakon kupnje kuće životnom ušteđevinom.
- Nekretninu u Mogilskoj 5 u Zagrebu sam kupio na javnoj dražbi 27. siječnja 2010. u ovršnom postupku koji se vodio na Općinskom sudu u Novom Zagrebu između Croatia banke kao ovrhovoditelja i Cvjetkovića kao ovršenika. Dakle, stekao sam je rješenjem o dosudi koje je postalo pravomoćno 10. veljače 2010. te mi je ista sudski predana 19. travnja 2010. godine. Obitelj Cvjetković je cijelo vrijeme od tada, unatoč podnesenom zahtjevu za iseljenjem, pa do 10. srpnja 2015. živjela bespravno u mojoj nekretnini, kada su iseljeni u ovršnom postupku, na sedmoj deložaciji.
Odbijali su se iseliti iako je bilo pokušano nekoliko deložacija. Stoga smatram da su bez osnove stekli imovinsku korist u visini tržišnog iznosa najamnine za tu nekretninu i neka mi vrate stečeno temeljem čl. 1111. i čl. 1120 Zakona o obveznim odnosima - pojasnio je Boris Žibrat, podsjetivši da mu se Cvjetkovići nikad nisu obratili radi eventualnog pokušaja dogovora, nego je sve morao rješavati sudski.
Za Cvjetkoviće je, pak, Žibrat “postao vlasnik nekretnine u nezakonito provedenom ovršnom postupku koji je u posjed nekretnine ušao tek 10. srpnja 2015.”
- Nismo bespravno živjeli u toj kući, nego smo u ovršnom postupku pokušavali zaštititi svoja prava koja su nam protuzakonito i protuustavno oduzeta kad je provedena deložacija - ponavljali su Cvjetkovići na sudu.
Uvidom u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu iščitava se da je Croatia banka d.d. 19. svibnja 1999. podnijela prijedlog za ovrhom temeljem solemniziranog Ugovora o kreditu od lipnja 1997. protiv Tomislava Cvjetkovića te je 1. listopada 1999. doneseno pravomoćno rješenje o ovrsi na toj kući.
Marija Veronkica je 2002. podnijela tužbu protiv muža i Croatia banke radi utvrđenja da je ona suvlasnica u polovici nekretnine te je 2006. donesena presuda u njezinu korist, koju je potvrdio Županijski sud. Međutim, Ustavni sud ju je ukinuo 2011., da bi u ponovnom postupku pravomoćno izgubila spor. Tu Marija Veronkica nije stala nego je u srpnju 2015., odmah nakon deložacije, podnijela tužbu protiv Žibrata, smatrajući se vlasnicom polovice nekretnine, ali taj spor još uvijek traje.
Novinari su, kako piše Jutarnji list, pokušali doći do obitelji Cvjetković, ali bezuspješno. Odvjetnica Ana Glowatzky Sesar, koja zastupa djecu bračnog para, rekla nam je kratko da će “uložiti žalbu, a djeci, iako su neka već velika, nije do publiciteta”. Zvjezdani Znidarčić Begović, koja zastupa supružnike Cvjetković, ostavili smo poruku da nam se javi i pomogne nam da stupimo u kontakt s obitelji. Također bezuspješno.
Dodatni troškovi bit će još 300 tisuća
- Iz ovog je slučaja vidljivo kako nije isplativo sprečavati provedbe deložacije. Osim ovog, trenutačno nepravomoćno dosuđenog iznosa, obitelji Cvjetković bit će naloženo plaćanje troškova ovršnog postupka. Rješenje po tom pitanju sud do današnjeg dana još uvijek nije donio pa smo se zbog dugotrajnosti postupka obratili Europskom sudu za ljudska prava.
Očekivani troškovi u ovršnom postupku su veliki jer, koliko se sjećam, policija je u spis dostavila račun na 86.000 kuna, dok je trošak moje stranke 171.000 kuna, a kako to nisu bili svi troškovi, očekuje se da će ukupni trošak premašiti i 300.000 kuna - rekao nam je Žibratov odvjetnik Ivan Kobaš. Na upit kako se, u slučaju pravomoćne presude, naplatiti od ovršene obitelji, Kobaš pojašnjava da su “izgledi naplate veći zbog činjenice da se presuda odnosi solidarno na roditelje i na djecu”.
- Odavno u pravnoj znanosti nema prijepora jer postoji stav da je neovlašteni posjednik dužan platiti vlasniku iste stečeno bez osnove u visini cijene najma - zaključuje Kobaš.