Inflacija, energetska kriza i rat u Ukrajini izbrisali su snove o jeftinijim kreditima zbog ulaska u eurozonu i preokrenuli stvari pa danas sve više raste strah od podizanja cijena kredita.
Razloga za strah imaju oni koji otplaćuju kredite s promjenjivim kamatama, privezanim uz međubankarsku kamatnu stopu Euribor koji raste zbog rasta ključnih kamata Europske središnje banke koja ih podiže da bi obuzdala inflaciju. Šestomjesečni Euribor uz kojeg su najčešće privezani krediti s promjenjivim kamatama u eurima, bio je početkom lipnja ove godine negativnih, 0,03 posto, a danas je narastao na 2,03 posto.
Još je proljetos Hrvatska narodna banka izračunala da bi povećanje kamata za dva postotna boda, donijelo prosječan godišnji nominalni porast troška otplate od oko 800 kuna za gotovinske nenamjenske kredite, a za stambene kredite nominalni godišnji rast 3700 kuna ili 11,5 posto, pri čemu bi polovica dužnika imala trošak iznad 2800 kuna, a druga polovica manje od tog iznosa. U Hrvatskoj je 46 posto svih kredita, novijih i starijih, ugovoreno s promjenjivim ili s kamatama fiksiranim kraće od tri godine. Od toga ih je 20 posto vezano uz EURIBOR.
Dva puta godišnje
Banke mogu kad to požele mijenjati kamate na nove kredite, ali na kredite koji su u otplati to mogu napraviti samo dvaput godišnje i to samo onoliko koliko se promijenio parametar uz kojeg je vezana kamata. Tako su kamate banke mijenjale u srpnju, a idući će put to napraviti u siječnju 2023. Kako se Euribor mijenja iz dana u dan, tako nitko ne zna koliko će biti u siječnju, ali paničarenju mjesta nema jer imamo regulativu koja ograničava rast cijena kredita.
Na to su ovog tjedna podsjetili iz Hrvatske narodne banke čiji je savjet priopćio da se kamatne stope banaka za sada nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite poduzećima i kućanstvima.
- Ipak, postupno bi se mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao, što će u kratkom roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima – kažu u HNB-u.
Ipak, vjeruju da će smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne devizne likvidnosti što će snažno povećati slobodna novčana sredstva banaka ublažiti i usporiti pogoršanja uvjeta financiranja na domaćem tržištu.
Građani otplaćuju bankama gotovo 148 milijarde kuna kredita, od čega ih je 46 posto s promjenjivim kamatama i kamatama što su fiksirane kraće od tri godine.
Postoje ograničenja
U slučaju rasta kamata, dužnici mogu računati da im kamate ne mogu rasti u nebo i ludovati kao inflacija jer postoji zaštitni mehanizam pa je zakonom određeno da najviša kamata za stambene kredite može biti 33 posto viša od prosječno ponderirane kamate, a na sve ostale kredite maksimalna kamata smije biti 50 posto veća od prosječno ponderirane.
Za drugu polovicu ove godine prosječna ponderirana kamata za stambene kredite u eurima iznosi 3,04, a za potrošačke 5,48 posto, pa najviša kamata na stambene eurske kredite iznosi 4,04 posto, a na potrošačke 9,22 posto.
Za stambeni kredit od 80.000 eura na rok otplate od 20 godine s promjenjivom kamatom vezanom uz Euribor od 2,92 posto koliko je iznosila prosječna kamata na kredite u otplati u kolovozu, mjesečna otplatna rata iznosi 440 eura ili 3315 kuna. Prema okvirnoj novinarskoj računici, ako kamata skoči za jedan postotni bod, sa sadašnjih 2,92 na 3,92 posto, s njom će i mjesečna rata porasti na 481 euro ili 3624 kuna. Mjesečna rata povećat će se tako za 41 euro ili 309 kuna, a ukupna godišnja otplata za 492 eura ili 3707 kuna na ukupno 5772 eura ili 43.489 kuna.
Poraste li kamata za ovaj kredit za dva postotna boda, s 2,92 na 4,92 posto, aktivirat će zaštitni mehanizam maksimalne kamate prema kojem ovaj kredit može koštati najviše 4,04 posto kamate, pa mjesečna rata može iznositi najviše rata 486 eura ili 3662 kuna. Da nije tog mehanizma, dva postotna boda veća kamata donijela bi ovom dužniku skok mjesečne rate na 524 eura ili 3948 kuna ili rast rate od 64 eura ili 633 kune.