Donošenje novog ovršnog zakona odgođeno je do 2019. Iz Ministarstva pravosuđa kao razlog navode kompliciranost procesa. Mnogi sumnjaju da su to pravi motivi.
"Mi imamo 121 zakon koji će se donijeti u ovoj državi, među kojima se našlo vremena i za Zakon o potvrđivanju ugovora s Vijetnamom, Saudijskom Arabijom, Ciprom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dakle u kojem će trenutku ti ugovori doći na snagu. A pitanje sudbine hrvatskih građana potpuno je pomaknuto", kaže sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.
Dok vladajući kalkuliraju, brojke pokazuju sve depresivniju sliku društva. I dok je 2010. u Hrvatskoj bilo blokirano 77.911 građana s dugom od 6,019 milijarda kuna, u sedam godina praktički u dužničkom ropstvu završilo je 322.783 građanina čiji dug raste na 42,8 milijardi kuna. Sve to unatoč činjenici da je FINA od građana već naplatila 33 milijarde kuna. No unatoč tome, dug neprestano raste. To je očigledan znak da sa sustavom nešto nije u redu.
"Dolazimo do pravne diskriminacije gdje je tvrtkama obrisano, jednim potezom pera – predstečajnim nagodbama, najmanje 80, a po neformalnim procjenama i 120 milijardi, i briše se i dalje, a blokiranim kućanstvima od 6 uzmete već 30 i još su dužni 40 i pitanje je koliko će biti dužni sutra", objašnjava Miriam Kervatin, predsjednica udruge "Blokirani".
Za ovakvu situaciju velikim su dijelom odgovorne kamate i naknade koje uvelike povećavaju glavnicu duga.
"Želi se zadržati postojeće stanje, a ono znači enorman izvor prihoda za nekoliko odvjetnika, za nekoliko javno-bilježničkih ureda i naravno za Financijsku agenciju", kaže sudac Kolakušić.
Rješenje je, upozoravaju mnogi, vrlo jednostavno i za njega nije potrebna radna skupina, koja okuplja gotovo 30 stručnjaka i interesnih udruženja, a rješenje će tražiti dulje od godinu dana.
"Potrebno je izmijeniti samo dvije odredbe. Prvo, svaka stranka snosi svoj trošak i više nećemo imati uvećanje ovrha za 700 ili 1000 posto. Drugo, obustavljaju se postupci ovrhe – ako u tri godine nisu namireni, obustavlja se postupak. Pa ta je odredba oduvijek postojala u Ovršnom zakonu", objašnjava sudac Kolakušić.