Osoba s invaliditetom koja radi i prima plaću od početka ove godine ima pravo primati i osobnu invalidninu od 1250 kuna, bez obzira na to koliko zarađuje. No, istovremeno, sve osobe s invaliditetom koje su već završile svoj radni vijek i žive od mirovine to pravo neće imati ako im je mirovina veća od 2455 kuna!
Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 30. prosinca prošle godine, promijenjena je odredba prema kojoj su osobnu invalidninu mogle primati samo osobe s najtežim invaliditetom koje nemaju nikakvog prihoda ili im je prihod manji od 1250 kuna mjesečno - u tom su slučaju primali osobnu invalidninu u visini razlike između njihovih primanja i 1250 kuna. Izmjenama, plaća i autorski honorari više se ne računaju kao prihod te će i sve zaposlene osobe s invaliditetom koje odgovaraju kriterijima primati invalidninu, piše Jutarnji list.
Pogodovanje
Međutim, mirovina je i dalje ostala prihod ako je veća od minimalne mirovine za 40 godina staža, što iznosi 2454,40 kuna te sve osobe s mirovinom na osobnu invalidninu neće imati pravo.
- Ovakva odredba dovodi u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju. Osim osoba koje primaju mirovinu, isključene su i osobe s drugim prihodima koji nisu plaća ili autorski honorar, poput rada na ugovor o djelu ili naknade tijekom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa - ističe pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, čiji je ured i tijekom javne rasprave o zakonskim izmjenama na to upozorio nadležno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, piše Jutarnji list.
Upozorenja su stigla i iz Hrvatske komore socijalnih radnika, niza udruga i pojedinaca, no Ministarstvo im je tek odgovorilo da su njihovi prijedlozi primljeni na znanje, da će se u dogledno vrijeme pristupiti izradi novog, cjelovitog zakona te će se “razmotriti predloženi prijedlozi u skladu s nadležnošću i raspoloživim financijskim sredstvima Državnog proračuna”.
U Ministarstvu na naš upit nisu jasno odgovorili zašto i mirovina nije izuzeta iz uračunavanja u prihod, nego su istaknuli kako je “cilj uvođenja odredbe kojom se plaća i autorski honorar osobe s invaliditetom ne uračunava u prihod kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu poticanje zapošljavanja osoba s teškim invaliditetom i njihovo uključivanje u svakodnevni život zajednice”.
Problem
Smatraju da se ovdje ne radi o diskriminaciji iako se u oba slučaja, i kod plaće i kod mirovine, radi o prihodu temeljenom na radu, jer se “ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u slučajevima pogodovanja osobama s invaliditetom u cilju njihove zaštite kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona”. Međutim, nije uzeto u obzir da se u ovom slučaju ne radi o pogodovanju osobama s invaliditetom u odnosu na zdravu populaciju, nego na pogodovanje jednoj skupini osoba s invaliditetom.
- Radi se o dodatnom produbljivanju diskriminacije prema jednoj većoj skupini osoba. Prema procjenama, veći broj osoba s invaliditetom živi od mirovine koju su sami zaradili ili naslijedili od partnera ili roditelja - kaže Manda Knežević, predsjednica Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara.
Upravo u tome, kažu naši dobro upućeni sugovornici, leži srž problema: osoba s mirovinom ima mnogo više nego osoba s plaćama, iako je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo polovica osoba s invaliditetom u radnosposobnoj dobi.
Preskupo državi
- Na radnoj skupini za izmjenu zakona upozoravali smo ministricu Nadu Murganić i njezine suradnike da se radi o čistoj diskriminaciji i da možemo očekivati tužbe, ali su bili kategorički protiv jer bi uključivanje i umirovljenika, navodno, bilo preskupo za proračun - kaže naš sugovornik.
Zbog toga je prihvaćena apsurdna situacija koju je teško zdravorazumski objasniti: osoba koja zarađuje, recimo, 10.000 kuna mjesečno imat će pravo i na osobnu invalidninu koja sada iznosi 1250 kuna, a od 1. travnja iznosit će 1500 kuna. Kad ta ista osoba ode u mirovinu, kad joj se, zbog starosti, potrebe povećaju, a prihodi smanje barem dvostruko - ostat će bez osobne invalidnine!
Koliki broj osoba s invaliditetom prima zarađenu ili naslijeđenu mirovinu, teško je procijeniti, no, uvjereni su svi, mnogo više od onih koji rade. Prema podacima HZJZ-a, na kraju 2016. godine u Hrvatskoj je bilo 511.850 osoba s invaliditetom, od čega je njih 20.378 bilo zaposleno. Od tih 20.378 zaposlenih samo je polovica njih, odnosno 10.583, odgovarala propisanim kriterijima po kojima ih poslodavci mogu prijaviti kao zaposlenike s invaliditetom.
To znači da su imali najmanje 90 posto tjelesnog oštećenja radi gubitka vida, barem 70 posto tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha te 90 posto ukupnog tjelesnog oštećenja u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70 posto.
Samo 70 zaposlenih
Osobnu invalidninu u Hrvatskoj primaju samo osobe s najtežim invaliditetom (od više od pola milijuna osoba s invaliditetom invalidninu je u listopadu 2017. primalo tek 26.115 ljudi), pa vjerojatno pravo na nju neće ostvariti ni svih ovih 10.000 zaposlenih s najtežim invaliditetom.
Koliko se osoba s takvim invaliditetom često zapošljavaju najbolje govori podatak Ministarstva demografije da je od početka 2016. do sredine 2017. godine osobnu invalidninu zbog zapošljavanja prestalo primati - 72 ljudi.
