Prema svemu sudeći amalgamske plombe, u narodu popularno zvane crne plombe, koje ima većina stanovnika RH, postepeno bi mogle otići u ropotarnicu povijesti.
Ako se to dogodi Hrvatima i Hrvaticama, zube će ukrašavati bijele plombe, koje mnogi i sada stavljaju na svoje zube, ali koje i dodatno plaćaju kao stomatološki nadstandard. Za ukidanje amalgamskih plombi pobrinut će se Direktiva EU-a od 1. srpnja 2018. godine, koja i govori o zabrani amalgamskih plombi u ustima.
O crnim i bijelim plombama Slobodna Dalmacija je već pisala u nekoliko navrata, prvenstveno u svjetlu plaćanja bijelih plombi, koje su nadstandard.
Uredbom Europskog parlamenta i vijeća od 17. svibnja 2017. o živi, uspostavljaju se mjere i uvjeti za uporabu i skladištenje žive, živinih spojeva i smjesa žive, kao i za trgovinu njima, za proizvodnju i uporabu proizvoda kojima je dodana živa, kao i za gospodarenje otpadnom živom, kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša od antropogenih emisija i ispuštanja žive i živinih spojeva.
Dozirane kapsule
Na temelju članka Uredbe od 1. siječnja 2019. zubni amalgam smije se upotrebljavati samo u obliku unaprijed doziranih kapsula. Stomatolozima se zabranjuje uporaba žive u rasutom obliku. Od 1. srpnja 2018. zubni amalgam ne smije se upotrebljavati kod stomatološkog liječenja mliječnih zuba, djece mlađe od 15 godina te trudnica ili dojilja, osim ako stomatolog na temelju posebnih zdravstvenih potreba pacijenta smatra da je to nužno.
Također, svaka država članica do 1. srpnja 2019. trebala bi izraditi nacionalni plan o mjerama koje namjerava provesti kako bi postupno ukinula upotrebu zubnog amalgama. Države članice moraju na mrežnim stranicama javnosti staviti na raspolaganje svoje nacionalne planove i moraju ih dostaviti Komisiji u roku od mjesec dana od njihova donošenja.
Stoga nas je zanimalo odlazi li amalgamska plomba u povijest i tko će za početak djeci, trudnicama ili dojiljama plaćati bijelu plombu kada se više ne bude smjela koristiti crna plomba.
- Moram prije svega istaknuti da je po svim studijama amalgam, odnosno amalgamska plomba zdravstveno ispravna i da nema nikakve štetnosti za organizam. U ovoj Direktivi EU-a problem je više u ekologiji nego u zdravlju. Naime, zamislite kada bi se u cijeloj Europi skidala amalgamska plomba s milijuna pacijenata koji je imaju na svojim zubima. Radilo bi se o ogromnim količinama amalgama koji bi odlazio u otpadne vode. Svaki stomatolog, da bi svom pacijentu skinuo amalgamsku plombu, mora tu plombu brusiti. Pacijent vodom ispire usta i ako u sklopu stomatološke stolice ne postoji amalgam separator, taj sadržaj odlazi u otpadne vode. Međutim, ako postoji separator u stomatološkim stolicama, amalgam odlazi u te separatore i zbrinjava se na odgovarajući način, dok voda odlazi u kanalizaciju. Zbog svega toga i zbog ove Direktive EU-a mi smo iz Stomatološke komore već pisali Ministarstvu zdravstva vezano za ovu Direktivu i vrlo skoro očekujemo sastanak s predstavnicima ministarstva zdravstva, kao i s predstavnicima HZZO-a, kako bi iznašli rješenje da djeca, trudnice ili dojilje dobiju besplatno bijele plombe - kazuje nam dr. dent. med Hrvoje Pezo, predsjednik Stomatološke komore.
Skuplja verzija
Osim što je razlika u bijeloj i crnoj plombi vizualna, razlika je i u kvaliteti plombe, odnosno u kvaliteti materijala. Naime, za postaviti crnu plombu u zub stomatolog mora izbušiti rupu u zubu, staviti sloj "cementa" i na to staviti crnu plombu, dok kod stavljanja bijele plombe stomatolog mora napraviti jetkanje (stavljanje najčešće plave kiseline), napraviti bond (stavljanje ljepila) i tek tada staviti bijelu plombu. Dakle, kod stavljanja bijele plombe duže se radi i upotrebljava se više vrsta materijala. Po cjeniku Stomatološke komore najjeftinije postavljanje bijele plombe ne smije stajati manje od 219 kuna, dok gornja granica cijene nije određena, a ona ovisi o kvaliteti materijala koja se stavlja u zub. Naravno, na tržištu postoje jeftinije i skuplje verzije plombi i ljepila, pa konačna cijena koju plaća pacijent ovisi o vrijednosti materijala koji mu se ugrađuje.
Na kraju nas je zanimalo hoće li HZZO pratiti Stomatološku komoru, odnosno hoće li HZZO podmirivati cijenu bijele plombe kod trudnica ili dojilja i djece mlađe od 15 godina, kao što to kaže Direktiva EU-a.
- Mi smo u intenzivnim razgovorima i pregovorima sa Stomatološkom komorom i sigurno je da ćemo ono što bude Komora predložila i prihvatiti, odnosno sve ono što stoji u Direktivi. Moraju se odrediti parametri po kojima će se postupati i sve što se tiče zaštita trudnica, dojilja i djece mi ćemo u HZZO-u i prihvatiti - zaključio je Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a.
Bijela plomba je skuplja jer njezina izrada duže traje i upotrebljava se više materijala, a najjeftinija iznosi 219 kn