Eto i to se dogodilo. Postali smo i službeno ruski neprijatelji, odnosno ruska vlada dodala je Hrvatsku na svoj popis neprijateljskih zemalja, protiv kojih se poduzimaju protumjere. Na tu listu dospjele su i Slovenija, Grčka, Danska i Slovačka.
”Vlada je ažurirala popis stranih država uključenih u neprijateljske aktivnosti usmjerene protiv ruskih veleposlanstava i konzulata u inozemstvu. Grčka, Danska, Slovenija, Hrvatska i Slovačka dodane su ovom popisu”, piše Interfax.
Hrvatska i Slovenija više ne mogu zapošljavati lokalno osoblje u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a Grčkoj je postavljeno ograničenje od 34 osobe, Danskoj 20, a Slovačkoj 16 osoba.
Popis se širi
”Popis koji je odobrila vlada nije konačan i s obzirom na nastavak neprijateljskih akcija stranih država usmjerenih protiv ruskih misija u inozemstvu, mogao bi se proširiti”, navodi se u priopćenju ruske vlade.
U svibnju prošle godine slična su ograničenja uvedena diplomatskim predstavništvima Sjedinjenih Država i Češke.
Kada te jedna takva vojna sila stavi na listu neprijateljskih država, moraš se loše osjećati, odnosno takva vijest može kod ljudi izazvati samo nelagodu.
No, kako nam kaže politolog dr. Branimir Vidmarović, ova informacija nije ništa zbog čega bismo mi u Hrvatskoj morali strahovati.
- Radi se o ograničavanju broja suradnika u veleposlanstvima i o tome da te države, koje se nalaze na toj listi, moraju kupovati plin kroz konverziju u rubljima - kazuje Vidmarović.
Dakle, ne trebamo strahovati od ruskih letjelica, bombi, projektila, pa dosta nam je ona jedna bespilotna letjelica, nepoznatog porijekla, koja je ne tako davno pala na Zagreb.
Nakon što nam je dao umirujuće mišljenje, upitali smo Vidmarovića što se u budućnosti može očekivati u Ukrajini, odnosno mogu li Ukrajinci, kako najavljuju, zaista osloboditi dijelove svoje države, odnosno potisnuti Ruse s okupiranih područja?
- Teško što može Ruse potisnuti s okupiranih područja. Ako Ukrajinci krenu u neku veliku ofenzivu, Rusi će pojačati svoje ljudstvo, odnosno resurse na terenu. Moderni vojni sustavi koje Ukrajinci dobivaju mogu donijeti prednost na terenu, ali neće potjerati Ruse, a ako Ukrajinci napadnu Krim, to će dodatno razjariti Ruse - kaže Vidmarović.
Kao svjetlo na kraju tunela pojavila se informacija da su Ukrajinci i Rusi, uz posredstvo Turaka, odnosno turskog predsjednika Erdogana, potpisali ugovor o izvozu ukrajinskog žita.
Turska igra
- Definitivno se radi o dobroj stvari, ali taj ugovor nema veze s mirovnim pregovorima, tu je u pitanju turska igra, jer i Turci u svemu tome imaju svoje interese. Erdogan je ovim potpisom ugovora sebe izdigao, a Rusi su na ovaj način pokazali kako “brinu” o tome da ne bude gladi u svijetu - govori Vidmarović.
Goruće pitanje u Europi je plin i hoće li se Europa ove zime “smrzavati” zbog ruskog plina.
- Nećemo se smrzavati, ali će biti redukcije plina i ogromnog povećanja računa za grijanje. Europa pregovara s drugima izvorima kako bi stabilizirala energetsku situaciju, pa će tako Azerbajdžan Europi povećati isporuke plina, upotrebljavat ćemo ugljen i nalazit ćemo druge izvore uvoza energenata - kazuje Vidmarović.
Vidi li se kraja ruskoj “specijalnoj operaciji”, odnosno koje je rješenje sukoba.
- Ukrajini i dalje treba davati oružje kako bi se obranila, ali konačno je rješenje, kako kažu američki realističari, u pregovorima i postizanju mirovnog sporazuma, a nakon toga u organiziranju referenduma na okupiranim područjima, koji bi nadgledali i europski promatrači - zaključuje Vidmarović.
Teško izgledan scenarij, pogotovo ako se zna da Putin ni u kojem slučaju neće popustiti, jer bi na taj način pokazao svoju slabost, odnosno doveo bi u pitanje razloge zbog kojih je uopće pokrenuo “specijalnu operaciju”.