Hrvatski tim znanstvenika je u suradnji s talijanskim kolegama objavio najnovije rezultate istraživanja koji ukazuju na dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana!
Ovi rezultati objavljeni su u uglednom časopisu "Frontiers in Marine Science", koji je rangiran u prvih deset posto časopisa u području biologije mora i voda.
Istraživanje koje je predvodio dr. sc. Hrvoje Mihanović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a uz dr. sc. Ivicu Vilibića s Instituta Ruđer Bošković sudjelovali su i istraživači sa splitskog i zagrebačkog Sveučilišta, te Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku u Italiji, trajalo je četiri godine.
Naime, tijekom ljeta i jeseni 2017. godine u južnom Jadranu i na Palagruškom pragu zabilježena je pojava izuzetno visokih vrijednosti površinskog saliniteta - više od 39 promila.
To je prvi put da su tako visoke vrijednosti zabilježene u Jadranu, a zahvaćale su površinu mora do dubine od tridesetak metara. Inače, ta pojava je uobičajena u mnogostruko slanijem i toplijem Levantu, gdje se stvara najslanija voda u Sredozemlju.
Štoviše, u listopadu iste godine salinitet u površinskom sloju na Palagruškom pragu dosegnuo je rekordne vrijednosti, koje su bile više od 39,1 promila! A to je već bio poticaj znanstvenicima da istraže radi li se o tek jednoj, iznimnoj godini ili su u pitanju trajne promjene.
Pokazalo se da se visok salinitet u prvih dvjestotinjak metara mora zadržao u srednjem i južnom Jadranu sve do današnjih dana i u ovom trenutku je veći od 38,8 promila u cijelom vodenom stupcu, a uz površinu doseže i 39,15 promila!
- Mi imamo kontinuitet oceanografskih mjerenja u Jadranu od 1950-ih godina, u sjevernom i srednjem - na Palagruškom pragu, a dosta se mjerilo i na južnom Jadranu - kaže voditelj istraživanja dr. sc. Hrvoje Mihanović.
- Po našim spoznajama tako visoke vrijednosti nikad nisu bile zabilježene. Bilježene su u Jonskom moru i prema istočnom Mediteranu, međutim nikad tako visok salinitet nije dolazio, niti je bio stvoren ovdje.
Bilježene su neke oscilacije, u nekim razdobljima bilo je 38,5 ili 38,6, pa 38,9 promila u srednjem i južnom Jadranu, a to su dosta visoki saliniteti.
U oceanima je znatno niži salinitet i iznosi prosječno oko 35 promila, no Mediteran je, poznato je, slaniji. On je dosta zatvoren, dolazi do većeg isparavanja mora i povećavanja saliniteta.
No, 2017. smo uočili taj izraženi porast saliniteta koji je probio 39 promila u južnom i srednjem Jadranu. I zanimalo nas je radi li se o anomalnoj godini ili dolazi do nekih promjena koje su povezane sa zaslanjivanjem istočnog Mediterana, uz povećanje isparavanja i temperatura, što bi se moglo donekle povezati sa klimatskim promjenama koje utječu na more.
Nastavili smo pratiti naša mjerenja, Institut za oceanografiju i ribarstvo ima 700 mjerenja između Splita i granice s Italijom, to je tzv. profil na Palagruškom pragu.
A ujedno postoje autonomni plovci, tzv. ARGO, multiparametarske plutače koje se same gibaju. One su bačene u more prije nekoliko godina, a mijenjaju se kad im se istroše baterije ili nestanu.
One svakih pet dana zarone do dna, isprofiliraju cijeli vodeni stupac, dođu na površinu i to što su izmjerile emitiraju satelitima, nakon čega ti podaci dođu u realnom vremenu na servere u svijetu a mi iz njih koristimo podatke.
Dio podataka u istraživanju je prikupljen našim istraživačkim brodom "Bios 2", dio iz tih autonomnih plovaka, a i surađivali smo s kolegama iz Italije koji imaju male autonomne "podmornice", glajdere.
One izgledaju kao mala torpeda, minimalno koriste energiju za gibanje, a mogu profilirati mjesecima. Talijani njima donekle upravljaju, pa ih primjerice spuste kod Barija, a profiliraju ih prema Dubrovniku, mijenjaju im putanje.
Uglavnom, uočili smo da se i nakon 2017. godine zadržala visoka vrijednost saliniteta u cijelom, a pogotovo južnom i srednjem Jadranu. Jer je bilo dosta sušnih godina, toplih godina, a i stalno dolazi priliv slane vode zapadnom obalom Grčke iz istočnog Mediterana, iz Jonskog mora.
I jučer sam provjerio. Svakih pet dana mogu pogledati situaciju na južnom Jadranu, što je fascinantno - ne morate imati ljude za mjerenja nego mjere uređaji i šalju vam podatke.
Jedna od sondi je zaronila do 1200 metara dubine, isprofilirala cijeli vodeni stup i nigdje nemate vrijednost saliniteta ispod 38,8 promila. A to se nekad smatralo visokim salinitetom! Dakle, u cijelom stupcu! A negdje je 39 promila, dok je na samoj površini čak 39,15.
Jadran je trenutno dosta slan, a da bi se to promijenilo i snizio mu se salinitet, trebalo bi dosta godina da ne dopre u njega voda iz istočnog Mediterana, uz dosta kišnih godina – objašnjava dr. Mihanović, ističući kako je razmjena iskustva, znanja i podataka s Talijanima bila vrlo korisna jer otvara put za daljnje međunarodne suradnje oko Jadrana.
Tim znanstvenika je, dakle, veću slanost mora povezao sa pojačanim dotokom voda visokog saliniteta iz Levanta i Jonskog mora, ali i s procesima u samom Jadranu: manjkom oborina i vrlo niskim protokom rijeka, sunčevom energijom koja više grije površinu mora tijekom ljeta i rane jeseni, kada je vrijeme toplije a manje je vjetra pa se slojevi mora slabije miješaju i dolazi do izrazito toplijeg površinskog i hladnijeg središnjeg i pridnenog sloja. Posljedica svega toga je izraženo isparavanje i gubitak vode s površine mora.
Sredozemlje se također mijenja zbog klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka te posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora.
Budući da je život u moru, od planktona preko riba do bakterija, ovisan o temperaturi, salinitetu i dostupnim hranjivim solima, te promjene će zasigurno imati značajan utjecaj na život u Jadranu.
Takvi učinci su već zabilježeni i dokumentirani u nekoliko posljednjih desetljeća, primjerice, ulazak novih ribljih vrsta, promjene u odnosima i obilju bakterijskih zajednica, nestanak vrsta hladnijih mora i drugom.
Istraživanje je financirano kroz europske strukturne i investicijske fondove, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo te kroz program ArgoItaly, koji financira talijansko Ministarstvo za sveučilište i istraživanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....