Gotovo svaki četvrti zaposleni čovjek u Hrvatskoj radi u središnjem proračunu, u županijskim, gradskim i općinskim proračunima ili kod korisnika tih proračuna: u vladi, ministarstvima, upravama, školama, bolnicama... Tako je proračunski korisnik s najviše zaposlenih u Gradu Zagrebu KBC Zagreb s 5561 zaposlenih, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji KBC Split s 3580 zaposlenih. U cijeloj Hrvatskoj proračuni svih razina vlasti kao i proračunski korisnici zapošljavaju 303 tisuća ljudi, dvaput više ljudi nego što ih zapošljavaju svi poduzetnici u Dalmaciji kod kojih radi 147 tisuća ljudi.
Najviše zaposlenih kod proračuna i proračunskih korisnika, 45 posto svih zaposlenih kod tih poslodavaca ili 135.359 ljudi radi u Zagrebu što i nije čudno jer se u tom gradu nalaze sabor, vlada, ministarstva, uprave, zavodi, agencije, inspektorati... Ostali proračunski korisnici, bolnice, zatvori, centri za socijalnu skrb, razne ustanove, muzeji, kazališta, škole, sveučilišta... nalaze se u glavnom gradu, ali su također raspoređeni su po cijeloj zemlji i proračunima općina, gradova i županija. Dok je prosječan broj zaposlenih po proračunu i proračunskom korisniku za cijelu zemlju 81,1 zaposlenih, za Zagreb taj prosjek iznosi 244,8 zaposlenih.
Županije kao nositelji
Dr. Guste Santini kaže da je velik raspon nerazvijenosti dodatno upozorenje koje je zabrinjavajuće i pitanje svih pitanja je redefinirati odnos centralne i lokalnih vlasti jer bi nositelji razvoja morale biti županije koje bi morale imati veću autonomiju u dinamiziranju gospodarskog razvoja na svom području.
- Uz to, Hrvatska ima veću poreznu presiju nego je porezni kapacitet gospodarstva i trebala bi imati znatno veću gospodarsku aktivnost da bi imala toliku potrošnju, zaposlenost u javnom sektoru i korisnike socijalnih transfera. Da nema turizma i zaduživanja, a sada i pomoći iz EU-a, Hrvatska ne bi mogla opstati.
Pomoć iz EU-a i krediti rade suprotno interesu hrvatske države i stvara se dojam da se problemi mogu riješiti preko te pomoći. A ne mogu i ne stavi li se ova kriza ubrzo pod kontrolu i ne realizira se turistička sezona, Hrvatska je kandidat za stečaj usprkos svoj pomoći i kreditima. Hrvatska uzima oko 38 posto dodane vrijednosti na ime poreza i ona to troši. Ona je najveći kupac i prodavatelj i ima najveću zaposlenost, pa je teško danas govoriti da Hrvatska ima tržišnu državu - ističe dr. Guste Santini.
Financijska agencija (Fina) objavila je kako je preklani, na temelju podataka iz financijskih izvještaja, u zemlji 1,29 milijuna ljudi radilo kod 156.097 poslovnih subjekata među kojima je 136.260 poduzetnika, 3742 proračuna i proračunskih korisnika te 25.087 neprofitne organizacije.
Kod poduzetnika radi 969.776 ljudi ili gotovo tri četvrtine svih zaposlenih, 303.296 zaposlenih ili 23,4 posto radi kod proračuna i proračunskih korisnika, a u neprofitnim organizacijama 1,9 posto svih zaposlenih ili 25.087 zaposlenih. Na svaka tri zaposlena kod proračuna i proračunskih korisnika dođe jedan zaposleni u poduzetnika.
Plitvice rekorder
Fina je izračunala da je prosječan broj zaposlenih po poduzetniku 7,1, a po proračunu i proračunskom korisniku neusporedivo je veći, 81,1 zaposleni, a po neprofitnoj organizaciji prosječan broj zaposlenih je 1,6.
Najviše proračuna i proračunskih korisnika, neprofitnih organizacija i zaposlenih u tim trima skupinama ima Grad Zagreb, slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija koje su vodeće po broju svih vrsta poslodavaca i zaposlenih u tim trima vrstama poslodavaca.
Premda su vodeće apsolutnim brojem zaposlenih, veće udjele u ukupnom broju zaposlenih imaju neke druge županije. Zagrebačka, Međimurska, Varaždinska, Istarska i Koprivničko-križevačka županija imaju najveće udjele zaposlenih kod poduzetnika, od 78 do 87 posto svih zaposlenih, Ličko-senjska ima najveći udjel zaposlenih kod proračuna i korisnika od 43 posto zahvaljujući tome da je u toj županiji Nacionalni park Plitvička jezera s oko tisuću zaposlenih, dok Šibensko-kninska županija ima najveći udjel zaposlenih kod neprofitnih organizacija u kojima radi 3,8 posto zaposlenih te županije.
Ekonomisti godinama upozoravaju da službeni podaci ne odražavaju stvarni utjecaj države na gospodarstvo i da je on znatno veći kad se ubroje poduzeća u kojima država ima većinski udjele ili kontrolu te je utjecaj državne ekonomije na ukupan broj radnih mjesta negdje od 45 do 50 posto, a u takvim uvjetima teško je očekivati neki preokret ili značajniji pomak u gospodarstvu.