Cijene hrane i goriva skakale su i prije ruske invazije na Ukrajinu, a s ratom su porasli strahovi od daljnjeg ludovanja inflacije. Cijene goriva imaju nezgodnu osobinu da se prelijevaju na sve ostale cijene, pa kad krene poskupljenje goriva za njim će nabujati ostale cijene i ugristi standard, kojim se Hrvatska baš i ne može dičiti jer je samo Bugarska čuva od posljednjeg mjesta u cijeloj Europskoj uniji.
Vlada je već ograničavala rast cijena goriva te je početkom ovog tjedna opet intervenirala fiksiranjem ukupne marže za benzin na 75 lipa po litri i 50 lipa za plavi dizel, kao i smanjenjem trošarina za 40 lipa po litri benzina te 20 lipa po litri dizela. Sa svim tim operacijama obuzdala je rast cijena goriva s dvije kune na raspon od 81 lipe do 1,22 kune. Eurosuper 95 košta od 12,17 kuna do 12,72 kune, Eurosuper 100 od 13,11 kuna do 13,26 kuna, a euro dizel od 12,51 kunu do 13,86 kuna. Prema posljednjim statističkim podacima u siječnju je benzin bio 20 posto skuplji nego prije godinu dana, a dizel 23 posto, i svima je jasno da će se taj rast nastaviti. U siječnju su ruske snage još bile na teritoriju Rusije, a inflacija na godišnjoj razini "težila" je 5,7 posto.
Dodatna stabilnost
Godinama se govori kako je opterećenje cijena goriva trošarinama i PDV-om golemo, da je jedno od najvećih u svijetu. Neki ekonomisti smatraju da bi Vlada mnogo pomogla da posve izbaci trošarine, neki zagovaraju plivajuće trošarine, a kritičari svemu dodaju da se država ne odriče lako prihoda, dok dr. Petar Vušković podsjeća da se nikom ništa ne može dati, a da se prethodno nekom drugom nešto ne uzme.
– Vlada sada želi postići dodatnu stabilnost cijena goriva smanjenjem trošarina i ograničavanjem trgovačkih marži. Za državni intervencionizam imaju legitimitet građana, međutim, uvijek kada u ekonomiji djelujete morate postaviti pitanje stvarnog učinka. Smatram da neće biti učinka mjera na cijene goriva. Jednostavno cijene se formiraju na tržištu. Kada imaš izraziti rast cijena na tržištu, tada i jače mjere nemaju stvarnog efekta. Cijena goriva do kraja ožujka će ići više od 15 kuna po litri. Postavlja se pitanje može li Vlada ukinuti trošarine. Ona to može napraviti, ali nemojmo zaboraviti da trošarine financiraju autoceste. Proračun je izbalansiran i kada Vlada nekome nešto da, drugome mora uzeti. Ranijih godina smo trebali tražiti prostore uštede kroz reformu javne uprave ili privatizacije. Sada je Vladin instrumentarij djelovanja dosta limitiran – ističe dr. Vušković.
Ovaj ekonomist kaže da se uredbama cijene goriva mogu regulirati maksimalno na 90 dana i smatra da se vaučerima može bolje ciljati inflacija i zgrožene socijalne skupine.
– S razlogom se možemo brinuti koliko će cijena goriva i energenata smanjiti konkurentnost domaćih poduzeća. Kada se smanji konkurentnost poduzeća, tada su poslodavci primorani otpuštati radnike kako bi nadomjestili izgubljenu ekonomsku vrijednost. To može pokrenuti val otkaza. Ipak, nadajmo se da će se ratna situacija u Europi smiriti. To bi direktno dovelo do stabilizacije cijena, i energenata i hrane – veli dr. Petar Vušković.
Minimalne trošarine
Da nije vozača i pušača, državni bi se proračun našao u problemima jer bi mu odjednom "nestalo" 14 milijardi kuna čistih trošarina na ta dva proizvoda. Toliko je trošarina na gorivo i duhan uplaćeno lani u proračun, i to 8,4 milijarde kuna na energente i 5,8 milijardi kuna na duhan, a podaci Carinske uprave pokazuju da se prošle godine od svih trošarina i posebnih poreza "ubralo" 16 milijardi kuna. Usporedbe radi, svi poduzetnici u zemlji prošle su godine u državni proračun uplatili 8,2 milijarde kuna poreza na dobit, što je malo manje od svote koju je proračun dobio od naplate trošarina na gorivo.
Nisu to jedini porezni prihodi koje država ubire na proizvode koje oporezuje trošarinama, tome još treba dodati i PDV, jer država još uz trošarine naplati i 25 posto PDV-a, koji uvijek dolazi na kraju formiranja cijena, i to tako da se na nabavnu cijenu dodaju marže, trošarine pa PDV. Dakle, PDV se obračunava i na trošarinu po principu porez na porez. Kad raste cijena goriva, rastu i prihodi proračuna, a da država nije prst pomakla, i obratno, kad cijene padaju, a taj film i nismo često gledali, padaju i prihodi proračuna.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izradila je analizu strukture cijena goriva, koja je objavljena 2016. godine, a prema kojoj nabavna cijena ima udjel od 30 do 35 posto u konačnoj cijeni goriva, trošarina oko 40 posto udjela, dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. Trgovačka marža je između pet i deset posto udjela.
Hrvatska je članica EU-a i njezine su trošarine usklađene s EU propisima, a Unija ima propisane minimalne trošarine na sve trošarinske proizvode, pa i za gorivo. Minimalne trošarine propisane su, primjerice, na 3,12 kuna za olovni te 2,66 kuna za bezolovni benzin, dok su prije posljednje Vladine intervencije trošarine po litri bezolovnoga goriva iznosile 3,86 kuna, za olovni 4,05 kuna, a za dizel 3,06 kuna. Na sve te trošarine treba dodati još PDV od 25 posto. Veći PDV ima samo Mađarska i to 27 posto, dok opću stopu od 25 posto uz Hrvatsku imaju Danska i Švedska. Sve ostale zemlje u Europskoj uniji imaju manji PDV.