Mladi Hrvati se još traže: ne radi i ne studira njih čak 60 tisuća, i pogađate - po toj smo statistici pri vrhu Europske unije!

Italija, Cipar, Grčka i Hrvatska su četiri zemlje u Europskoj uniji s najviše mladih ljudi koji prošle godine nisu radili, osposobljavali se za posao ili se obrazovali.

Svaki četvrti Talijan od 18 do 24 godine ne radi i ne obrazuje se, odnosno 27,5 posto mladih ljudi, a po tom je udjelu Italija vodeća u Europskoj uniji. Sa svakim petim mladim ili s 20,2 posto te populacije, Hrvatska je četvrta, odmah nakon Cipra i Grčke.

Iz Eurostata navode da u Europskoj uniji živi više od 38 milijuna mladih u dobi od 18 do 24 godine, a ne radi i ne školuje se njih 5,5 milijuna ili 14,3 posto. Taj je broj od 5,5 milijuna mladih ljudi jednak broju stanovnika Slovačke ili Finske, objašnjavaju u europskom statističkom uredu.

Ipak, proteklih se šest godina kontinuirano smanjuje udjel mladih ljudi koji ne rade i ne obrazuju se, te je pao s najviših razina od 17,2 posto na lanjskih 14,3 posto, što je pretkrizna razina iz 2008. godine. U cijeloj Uniji lani je glavnina mladih bila isključivo na školovanju, njih 40,4 posto, njih 27,4 posto je bilo zaposleno, dok ih je 17,8 posto kombiniralo obrazovanje i posao.

Sociologinja prof. dr. Anči Leburić, kaže da ovi udjeli nisu tako veliki. Veli da kod nas mnogi studenti rade, ali se tako ne registriraju niti se redovni studenti smiju tako registrirati, pa statistiku treba uzeti s oprezom.

- To su godine kad se mladi još nalaze. Traže posao ili traže studij. Teško je zaključivati o fenomenu. Sve statistike su upitne jer se rade generalno, na opću populaciju. Pokazatelj od 20,2 posto mlade populacije koja ne radi niti se obrazuje nije visok pokazatelj za naše uvjete. Teško je iz toga sagledavati opće trendove - ističe prof. dr. Anči Leburić.

A u Hrvatskoj je oko 60 tisuće takvih mladih koji se još traže i odlučuju što će učiniti sa svojim životom, hoće li studirati ili će raditi, po gruboj procjeni, temeljem dostupnih podatka domaće statistike.

Među zemljama s visokim udjelom mlade populacije koja ne radi, ne osposobljava se za posao niti studira, Hrvatsku slijede Rumunjska, Bugarska, Španjolska, Francuska i Slovačka, s udjelima od 19,3 do 15,3 posto mladih ljudi.

Na drugom kraju ljestvice, s najmanjim udjelom su Nizozemska s 5,3 posto mladih, Slovenija s osam posto i Austrija s 8,1 posto mladih koji još razmišljaju u kojem će smjeru nastaviti, na fakultet ili tražiti posao.