“Mađari koji imaju najveću opću stopu poreza na dodanu vrijednost od 27 posto imaju devet posto PDV-a u kafićima, dok mi u kafićima imamo 25 posto, a dana je mogućnost onima koji pružaju usluge hrane i pića na 13 posto.
Pokazuje se da Mađarska itekako zna moderirati i modificirati PDV da mađarski proizvod bude konkurentan. Mi 25 posto PDV-a namećemo na svaku potrošnju, a PDV je, kao što se zna - nepravedan, jer jednako zahvaća bogate i siromašne, a zabrinjavajuće je da rasterećenje nije sukladno rastu prihoda.”
Tako nam je prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirao činjenicu da smo vodeći u Europi po udjelu PDV-a u bruto domaćem proizvodu (BDP) i činjenicu da su proračunska rasterećenja rijetko sukladna rastu prihoda, dodavši da smatra da takav rast prihoda neće moći ići u nedogled. Na naše pitanje što nas onda čeka, veli:
- Krize su cikličke. Kako će iza ove kišurine doći sunce, tako će iza ovog rasta koji nije senzacionalan i nije riješio naše probleme doći usporavanje - ukazuje prof. Jakovčević.
Hrvatska je mala zemlja za veliki porezni teret, ako ćemo suditi prema posljednjim podacima Eurostata, jer je lani imala najveće opterećenje PDV-om, od kojeg joj prihodi čine 13,5 posto udjela u BDP-u. Ne samo da je to gotovo dvostruko veći udjel od 7,1 posto prosječnog europskog udjela, nego je Hrvatska rekorderka jer u cijeloj Uniji nijedna zemlja nema tako visok udjel PDV-a u BDP-u.
Proizvodnja i uvoz
Mađarska, koja ima najveći PDV od 27 posto, ima 9,7 posto udjela od poreza u BDP-u, Švedska i Danska, koje s Hrvatskom dijele drugo mjestu u EU-u po visini opće stope PDV-a od 25 posto, imaju udjele od 9,2 posto, odnosno 9,8 posto.
Hrvatska i Švedska dvije su zemlje koje u cijeloj Uniji najviše oporezuju proizvodnju i uvoz, pa ti nameti u Švedskoj čine 22,4 posto BDP-a, a u Hrvatskoj svaku petu kunu ili 20,1 posto BDP-a. U tom teretu je PDV, za koji smo rekli da u Hrvatskoj kraljuje, a slijede ostali nameti poput trošarina, carina, ekoloških poreza na zagađenje...
Dogodine se u državnom proračunu planira od PDV-a skupiti 55,9 milijardi kuna ili 7,9 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun prije rebalansa i 3,5 posto u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu planirani su na 145,1 milijardu kuna i viši su 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni rashodi proračuna za iduću godinu iznosit će 147,3 milijarde kuna, što je više pet posto ili sedam milijardi kuna u odnosu na proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans, rashodi rastu za 8,3 milijarde kuna.
Niže stope
Stope rasta rashoda veće su od porasta prihoda, a značajno su veće od 2,5 posto projiciranog rasta BDP-a za iduću godinu, na kojima se temelje proračunski planovi. Kako je tolika razlika između stopa rasta prihod i rashoda s jedne strane i očekivanog gospodarskog rasta, pitamo prof. Jakovčevića.
- Rasterećenje je uvijek išlo manjim tempom nego što je bio rast poreznih i prihoda od socijalnih doprinosa u proračunu, a tako ne bi trebalo biti nego bi rasterećenje trebalo pratiti dinamiku prihoda u proračunu. Gospodarstvo raste po znatno nižim stopama, jer se još nismo vratili na udio investicija u BDP-u koji je u 2008. iznosio 100 milijardi kuna, što je bilo 30 posto udjela, a mi još i sad imamo udio investicija ispod 20 posto. Investicije otvaraju radna mjesta, a mi imamo gubitak radnih mjesta.
Pravi rast BDP-a se ostvaruje povećanjem proizvodnosti i povećanjem zaposlenosti, tek kad oboje raste imate pravi efekt i rast BDP-a. Povećate li proizvodnost, a ne povećate zaposlenost, niste napravili ništa – ističe prof. Drago Jakovčević.
Znači nam on puno više nego što igdje piše
Po visini udjela prihoda od poreza i socijalnih doprinosa Hrvatska je s 38,6 posto udjela u BDP-u 12. zemlja u Europskoj uniji i u tom kolaču najviše, čak petina, dolazi od poreza na proizvodnju, u kojem je najmasniji PDV, slijede socijalni doprinosi od kojih ubere 12 posto BDP-a, a 6,5 posto BDP-a čine porezi na dohodak, na bogatstvo, na dobit kompanija...
Čak 15 članica, pokazuju Eurostatovi podaci, ubere više novca od doprinosa, dok od ostalih poreza manje od Hrvatske uberu samo tri - Bugarska, Litva i Rumunjska.
PDV Hrvatskoj znači više nego drugim zemljama i na njemu počiva značajan dio javne potrošnje.
Izgubili 438.000 stanovnika
Profesor Jakovčević ukazuje na još jedan važan problem zbog kojeg naša radna snaga nije atraktivna investitorima. Objašnjava da imamo strahovite odljeve ljudi u inozemstvo i progresivni mortalitet u odnosu na natalitet.
- Prema podacima Svjetske banke, po kilometru kvadratnom Hrvatska je prošle godine imala 73 čovjeka, a 2003. godine je imala 78 ljudi. Budući da Hrvatska ima površinu od 87.661 četvorni kilometar, izračunao sam da je od 2003. do 2018. izgubila 438 tisuća stanovnika. Dijelom je to zbog starenja stanovništva i većeg mortaliteta, ali također imamo značajan odljev stanovništva – veli prof. Jakovčević.