Kako nas temeljito cijede: Hrvati plaćaju najviše poreza u Europi

“Mađari koji imaju najveću opću stopu poreza na dodanu vrijednost od 27 posto imaju devet posto PDV-a u kafićima, dok mi u kafićima imamo 25 posto, a dana je mogućnost onima koji pružaju usluge hrane i pića na 13 posto.

Pokazuje se da Mađarska itekako zna moderirati i modificirati PDV da mađarski proizvod bude konkurentan. Mi 25 posto PDV-a namećemo na svaku potrošnju, a PDV je, kao što se zna - nepravedan, jer jednako zahvaća bogate i siromašne, a zabrinjavajuće je da rasterećenje nije sukladno rastu prihoda.”

Tako nam je prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirao činjenicu da smo vodeći u Europi po udjelu PDV-a u bruto domaćem proizvodu (BDP) i činjenicu da su proračunska rasterećenja rijetko sukladna rastu prihoda, dodavši da smatra da takav rast prihoda neće moći ići u nedogled. Na naše pitanje što nas onda čeka, veli:

- Krize su cikličke. Kako će iza ove kišurine doći sunce, tako će iza ovog rasta koji nije senzacionalan i nije riješio naše probleme doći usporavanje - ukazuje prof. Jakovčević.

Hrvatska je mala zemlja za veliki porezni teret, ako ćemo suditi prema posljednjim podacima Eurostata, jer je lani imala najveće opterećenje PDV-om, od kojeg joj prihodi čine 13,5 posto udjela u BDP-u. Ne samo da je to gotovo dvostruko veći udjel od 7,1 posto prosječnog europskog udjela, nego je Hrvatska rekorderka jer u cijeloj Uniji nijedna zemlja nema tako visok udjel PDV-a u BDP-u.

Proizvodnja i uvoz

Mađarska, koja ima najveći PDV od 27 posto, ima 9,7 posto udjela od poreza u BDP-u, Švedska i Danska, koje s Hrvatskom dijele drugo mjestu u EU-u po visini opće stope PDV-a od 25 posto, imaju udjele od 9,2 posto, odnosno 9,8 posto.

Hrvatska i Švedska dvije su zemlje koje u cijeloj Uniji najviše oporezuju proizvodnju i uvoz, pa ti nameti u Švedskoj čine 22,4 posto BDP-a, a u Hrvatskoj svaku petu kunu ili 20,1 posto BDP-a. U tom teretu je PDV, za koji smo rekli da u Hrvatskoj kraljuje, a slijede ostali nameti poput trošarina, carina, ekoloških poreza na zagađenje...

Dogodine se u državnom proračunu planira od PDV-a skupiti 55,9 milijardi kuna ili 7,9 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun prije rebalansa i 3,5 posto u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu planirani su na 145,1 milijardu kuna i viši su 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi proračuna za iduću godinu iznosit će 147,3 milijarde kuna, što je više pet posto ili sedam milijardi kuna u odnosu na proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans, rashodi rastu za 8,3 milijarde kuna.

Niže stope

Stope rasta rashoda veće su od porasta prihoda, a značajno su veće od 2,5 posto projiciranog rasta BDP-a za iduću godinu, na kojima se temelje proračunski planovi. Kako je tolika razlika između stopa rasta prihod i rashoda s jedne strane i očekivanog gospodarskog rasta, pitamo prof. Jakovčevića.

- Rasterećenje je uvijek išlo manjim tempom nego što je bio rast poreznih i prihoda od socijalnih doprinosa u proračunu, a tako ne bi trebalo biti nego bi rasterećenje trebalo pratiti dinamiku prihoda u proračunu. Gospodarstvo raste po znatno nižim stopama, jer se još nismo vratili na udio investicija u BDP-u koji je u 2008. iznosio 100 milijardi kuna, što je bilo 30 posto udjela, a mi još i sad imamo udio investicija ispod 20 posto. Investicije otvaraju radna mjesta, a mi imamo gubitak radnih mjesta.
Pravi rast BDP-a se ostvaruje povećanjem proizvodnosti i povećanjem zaposlenosti, tek kad oboje raste imate pravi efekt i rast BDP-a. Povećate li proizvodnost, a ne povećate zaposlenost, niste napravili ništa – ističe prof. Drago Jakovčević.