Prošle godine objavljen podatak da je čak 35 posto hrvatske djece u dobi od osam do devet godina pretilo, te da se broj mališana s prekomjernom tjelesnom težinom povećao za čak 15 posto u odnosu na 2003. godinu, zapanjio je javnost. Prizori iz američkih dokumentaraca u kojima se djeca u fotelji "krcaju" brzom hranom, i kod nas su postali stvarnost.
Je li se ovakav trend nastavio, znat ćemo pouzdano 2021. godine kad će biti okončano prvo Nacionalno istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i male djece, koje se provodi na reprezentativnom uzorku djece od tri mjeseca do 9 godina, na području cijele RH. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja provodi ovaj ambiciozan projekt u suradnji s partnerima, s istraživanjem je stigla na pola puta jer je prvi poziv za sudjelovanje u anketi zainteresiranim roditeljima upućen u lipnju 2017. godine.
Mikrobiološke opasnosti
– Podaci koje ćemo dobiti bit će izrazito dragocjeni jer će se temeljiti na konkretnom prehrambenom unosu kod djece. U istraživanju će sudjelovati ukupno 1860 ispitanika; dosad je prijavljeno 200 djece, od čega je 50 prošlo prvi val istraživanja. Najviše prijava zasad nam dolazi iz Zagreba i okolice – navode u Agenciji za hranu.
Na naš upit kako izgleda sudjelovanje u anketi, iz HAPIH-a poručuju kako sve počinje susretom s anketarom, nakon čega roditelji dva neuzastopna dana vode dnevnik prehrane svog djeteta. Dnevnik se može ispunjavati putem aplikacije koja je dostupna za mobilne uređaje, tablete i računala, ili na papiru. Osim prehrane uzimaju se i opći podaci djeteta (visina, težina, alergije i slično). Podaci prehrane jednog djeteta postaju dio cjelokupne istraživane skupine i ne promatraju se pojedinačno.
– U svakom slučaju, roditelje i dalje pozivamo da prijave svoje dijete za sudjelovanje u velikom istraživanju na e-mail eumenu@hapih.hr. Ispitanici će biti podijeljeni u tri skupine – dojenčad od 3 do 11 mjeseci, malu djecu od 1 do 3 godine, te djecu od 3 do 9 godina, kao i na podgrupu isključivo dojene djece. Kako su te dobne skupine ujedno i najranjivije kada je u pitanju izloženost mogućim kontaminantima podrijetlom iz hrane, istraživanje je posebno važno s javnozdravstvenog aspekta, a glavni cilj je, naravno, unaprjeđenje zdravlja djece. U slučaju prisutnosti kemijskih i mikrobioloških opasnosti u hrani, nužno je imati konkretne podatke o količini takve hrane koju djeca unose, kako bi mogli procijeniti koliki je rizik za njihovo zdravlje te ih što učinkovitije zaštititi.
Profitirat će i oglašivači
Podaci dobiveni ovim istraživanjem, osim za procjenu izloženosti, moći će se višestruko upotrijebiti, jer su od izuzetnog interesa nutricionista, liječnika, prehrambene industrije, subjekata u poslovanju s hranom, oglašivača te svakog potrošača koji vodi brigu o svojoj prehrani – napominju iz Agencije za hranu, čiji su partneri na ovom projektu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Prvo nacionalno istraživanje prehrambenih navika kod najmlađih trajat će 54 mjeseca te koštati 1,2 milijuna kuna, koje je u ovu svrhu osigurala Europska agencija za sigurnost hrane.
Fast food generacija
CroCOSI istraživanje o debljini djece u Hrvatskoj, koje se provodilo 2015. i 2016. godine, ukazalo je na određene uzroke povećane pretilosti kod najmlađe populacije. Naime, svako treće dijete danas u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji vlastitim automobilom. Također, više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim ili plesnim aktivnostima. Više od polovice djece, njih 56,1%, dva ili više od tri sata dnevno radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje. Osim toga, više od trećine djece jede grickalice ili "fast food" jedan do tri dana u tjednu.