Malo je dobitnika poreznog rasterećenja plaća koje starta iduće godine, a svi stanuju na adresama gdje stižu neto bušte "teške" najmanje koliko i tri prosječne.
Oni kojima će plaće porasti najviše jesu zaposleni s neto plaćama iznad 16.500 kuna kojima će za 115 kuna porasti plaće u idućoj godini, plaće od 20.000 kuna porast će za 970 kuna, dok će se za 1977 kuna povećati plaća od 40.000 kuna.
Sigurni dobitnici su oni koji sada plaćaju porez na dohodak po stopi od 36 posto jer se prvog dana iduće godine prag za oporezivanje tom "masnijom" stopom pomiče sa 17.500 na 30.000 kuna. Tako će oni s visokim plaćama ubuduće na iznose do 30.000 kuna plaćati porez na dohodak od 24 posto.
Ni 15 tisuća nije puno
Porez po stopi od 36 posto u Splitu, u kojem je prirez na dohodak 15 posto, plaćaju zaposleni s dvoje djece na poreznoj kartici i neto plaćom od 20.720 i više kuna, roditelji s jednim uzdržavanim djetetom koji zarađuju više od 18.220 kuna i samci s neto plaćom iznad 16.470 kuna.
Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je prošle godine u pravnim osobama 40.430 zaposlenih mjesečno primalo više od 12.000 kuna neto plaće. No, neće svi oni profitirati jer su i plaće od 15.000 kuna premalene da bi porasle zbog ovih promjena poreza na dohodak.
Uz to što će jedan manji dio zaposlenih s visokim plaćama profitirati od promjena poreza na dohodak, sigurno je da je Vlada mislila i na one na drugom kraju ljestvice, na radnike s minimalcem koji je od iduće godine povećala za 249 kuna na neto minimalnu plaću od 3000 kuna. To je povećanje od 8,30 kuna po danu.
Iz Vlade su uz najavu podizanja minimalca naglasili da je to povećanje velik iskorak koji će osigurati dostojanstveniji život za 37.000 radnika na minimalcu koji je sadašnja Vlada ukupno povećala za 504 kune. Koliko će to povećanje pridonijeti dostojanstvenijem životu, najbolje znaju oni koji zarađuju minimalnu plaću.
Od prvog prosinca Vlada je omogućila da poslodavci bez poreza na dohodak i dalje isplaćuju božićnicu od 2500 kuna, a uz to mogu godišnje ukupno isplatiti 5000 kuna svojim radnicima kao neoporezivu nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja. Mogu tih 5000 kuna isplatiti i kao dodatnu plaću ili dodatak uz mjesečnu plaću pa od iduće godine mogu po 416,66 kuna isplaćivati kao redovan neoporezivi dodatak uz plaću. No, kako mu sam naziv kaže, to je dodatak koji se ne smatra plaćom pa na njega nema plaćanja doprinosa na mirovinsko, niti dodatnih kuna za buduće mirovine. Dakako, to povećanje ovisi i o dobroj volji i financijskom stanju poslodavca.
Još je jedno omekšavanje tereta na plaće sigurno, ali nije sigurno hoće li imati kakvog efekta na povećanje plaća. Dogodine se poslodavcima smanjuju doprinosi na plaću. Riječ je o doprinosima koje poslodavci plaćaju za radnika i ti su doprinosi poslodavčeva obveza.
Više poslodavcima
Tako se ukidaju doprinosi na plaće od 1,7 posto za poticanje zapošljavanja i doprinos od 0,5 posto za slučaj ozljede na radu, dok bi se postojeća stopa zdravstvenog doprinosa s 15 posto povećala na 16,50 posto. Poslodavcu se obveza po tim doprinosima smanjuje sa 17,20 posto na 16,50 posto.
Da bi od tog malog smanjenja doprinosa imali koristi zaposleni, poslodavci bi ih trebali usmjeriti u plaće radnika. Nisu to dužni jer je riječ o doprinosima koji terete poslodavce, dok porez na dohodak i mirovinski doprinosi terete radnika iako ih za njih plaćaju poslodavci.
Ako poslodavci odluče zbog doprinosa povećati plaće, onda se i na to povećanje plaće mora platiti porez i prirez na dohodak.
Tako bi Splićaninu koji nema uzdržavanih članova obitelji plaća sa 6500 kuna zbog doprinosa mogla porasti za 38 kuna. Neto bušte od 3800 kuna do 15.000 kuna mogle bi zbog doprinosa porasti od 19 do 97 kuna. One od 40.000 kuna povećat će se s poreznim promjenama i zbog doprinosa za 1977 kuna.
Svim ovim brojevima treba dodati još i korist od izmjena PDV-a od nekih 72,60 kune mjesečno ili oko 872 kuna godišnje, koliko će profitirati svako kućanstvo po projekcijama Ministarstva financija. Jer, od iduće godine s 25 na 13 posto pada PDV na dječje pelene, žive životinje, meso, ribu, mekušce, rakove, jaja, povrće, voće i orašaste proizvode.
Već se nekoliko godina govori o tome da bi se smanjivanjem poreza na veće plaće trebalo nastojati zadržati mlade stručnjake, inženjere, kadrove iz IT sektora i liječnike.
Prema statističkim podacima, pretprošle godine su visokoobrazovani u zdravstvu prosječno zarađivali 10.650 kuna, a 9440 kune visokoobrazovani u istraživanju i razvoju... To su plaće kojima bi više pomoglo smanjenje niže stope od 24 posto poreza na dohodak.
U društvu Rumunja i Bugara
Čovjeku sa 6500 kuna mjesečne plaće reforma će, u konačnici, donijeti svega 38 kuna mjesečno veću plaću uz uvjet da poslodavac smanjenje doprinosa usmjeri u povećanje plaća, a još može računati na 72,60 kuna na mjesec od smanjenog PDV-a.
Teško da će to standard većine građana katapultirati u visine. Vjerojatno ćemo ostati gdje jesmo, pri dnu, na pretposljednjem mjestu, između Rumunjske i Bugarske.
Jedino ćemo po nominalnim minimalnim plaćama napredovati među zemljama Istočne i Srednje Europe, no taj napredak od 8,30 kuna pomoći će onima s najnižim plaćama tek toliko da imaju za kruh, za pogaču od pola kilograma.
