StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetAfera hotmail

Istražitelji DORH-a češljaju mail komunikaciju Martine Dalić i grupe Borg, ali nikog od sudionika ne mogu pozvati na obavijesni razgovor, evo zašto

Piše JL
13. svibnja 2018. - 15:07

Informacija koja se proteklih dana pojavila u javnosti da je još sredinom travnja državno odvjetništvo dobilo e-ma il prepisku potpredsjednice Vlade Martine Dalić i “konzultanata” iz tzv. Hotmail skupine koja je radila na izradi lex Agrokor prema svemu sudeći je netočna, piše Jutarnji list.
Kako doznajemo iz kruga istražitelja, tada su tužiteljstvu predani SMS-ovi i druga dokumentacija koja se odnosila na navodnu komunikaciju između premijera Andreja Plenkovića i Martine Dalić, a koja je, opet navodno, prethodno anonimno dostavljena Ivici Todoriću, a on ju je proslijedio predsjedniku HHO-a Ivanu Zvonimiru Čičku. Sumnja se da je ta komunikacija zapravo lažirana, a njome se u prvom redu bavi SOA, koja ipak provjerava njezinu autentičnost, ali i, ako se potvrdi da je krivotvorina, tko je odgovoran za njezin nastanak.
S druge strane, nitko ne dovodi u pitanje autentičnost e-mail prepiske Martine Dalić i njezinih suradnika na izradi lex Agrokor, koju je protekloga tjedna u više nastavaka objavljivao portal Index.hr. Upravo objavljivanje te prepiske u medijima potaknulo je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, koje inače radi na slučaju Agrokor, da naloži određene provjere i izvide u ovom slučaju kako bi se utvrdilo ima li u postupanju sudionika ove prepiske, koji su kasnije uglavnom angažirani kao savjetnici izvanrednog Vladina povjerenika na čelu Agrokora, elemenata kaznenog djela. Tužiteljstvo je provođenje izvida i službeno potvrdilo medijima.
Opsežna istraga
Prva radnja koju su istražitelji poduzeli bila je upravo ta da su prije nekoliko dana službeno zatražili spornu e-mail prepisku. Neslužbeno doznajemo da su istražitelji u međuvremenu i dobili kompletnu e-mail prepisku koja je, posve logično, znatno opširnija od javno objavljenih dijelova. Sada se, tvrde naši izvori, pažljivo čitaju i analiziraju svi razmijenjeni mailovi kako bi se precizno ustanovilo tko je i kakve radnje poduzimao, ili ih možda nije poduzimao, a sve u kontekstu tadašnjih događanja. Konkretno bi se trebale provjeriti iznesene naznake sumnji u više mogućih kaznenih djela, primjerice je li netko od sudionika imao i zloupotrijebio povlaštene informacije, ili jesu li pisci lex Agrokor, koji su taj posao za Vladu odradili neformalno i besplatno, zapravo već unaprijed stavljeni u povlašteni položaj i osigurali si kasniji unosan angažman u provedbi tog zakona. Unatoč nekim početnim najavama da će se možda provesti obavijesni razgovori s glavnim akterima afere, vrlo je upitno hoće li se to dogoditi.
Svojstvo osumnjičenika
Naime, nakon posljednjih izmjena Zakona o kaznenom postupku istražitelji više ne smiju prikupljati obavijesti od osoba za koje se “pojave osnove sumnje da je počinila ili sudjelovala u počinjenju kaznenog djela”. Te osobe mogu ispitati samo u svojstvu osumnjičenika.

01. studeni 2024 02:23