Ovakvu situaciju više ne možemo tolerirati. Ovo je bila čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati. Dignut ćemo ovu temu u svim tijelima NATO-a i EU i raditi na tome da podignemo spremnost kako bi se ovakve letjelice neutralizirale na nekom sigurnom mjestu, a ne da padnu na gusto naseljen dio glavnog grada.
Ovo je incident koji se ne smije ponoviti", izjavio je premijer Andrej Plenković nakon što je obišao mjesto pada drona na zagrebačkom Jarunu.
Rang nabave aviona
Premijer je najavio i kako će Hrvatska dodatno investirati u svoju protuzračnu obranu te dodao iznimno važnu rečenicu: "Dok se to ne riješi, razgovarat ćemo sa saveznicima da nam pomognu u zaštiti hrvatskog neba".
Nabavka adekvatnog protuzračnog sustava srednjeg dometa zahtijeva nekoliko godina te velika izdvajanja u rangu nabavke borbenog aviona. Hrvatska u ovom trenutku nema nikakvu protuzračnu obranu srednjeg dometa pa će je trebati izgraditi ispočetka.
Stoga je logično da se sa saveznicima pokuša dogovoriti protuzračna podrška koja bi uključivala raspoređivanje barem jedne bitnice protuzračnog sustava na teritorij Hrvatske do konačnog rješavanja ovog problema.
Kako neslužbeno saznajemo, sljedećeg tjedna u Washington odlazi delegacija Ministarstva obrane koja će s američkim partnerima razgovarati o mogućnosti da američka vojska u Hrvatskoj privremeno razmjesti svoj protuzračni sustav.
U četvrtak je, odgovarajući na pitanje Jutarnjeg lista razgovara li se sa saveznicima o pomoći u tom segmentu, ministar obrane Mario Banožić najavio razgovore o toj temi u Washingtonu sljedećeg tjedna.
Prema sugovornicima Jutarnjeg lista, razgovarat će se i o sustavu Patriot. Riječ je o sustavu koji je američka vojska nedavno instalirala u Poljskoj u sklopu obrane NATO saveza.
Ti američki sustavi nalaze se u Njemačkoj, odakle ih američka vojska razmješta po Europi. Sustav Patriot sadrži multifunkcijski radar koji istovremeno obavlja osmatranje zračnog prostora, otkrivanje i praćenje cilja i raketnog projektila, označavanje cilja i predaju komandi za vođenje rakete.
Također ima kontejner s četiri cijevi koji služi za transport, čuvanje i lansiranje projektila. Ukupna masa rakete je 1000 kg, a s kontejnerom 1600 kg. Projektil se sastoji od balističke kape, sistema za navođenje, bojeve glave, pogonske grupe i sustava za upravljanje.
Bojeva glava teška je 70 do 80 kg, a može biti klasična ili nuklearna. Operativni domet rakete je od 70 do 160 kilometara ovisno o vrsti rakete koja se koristi.
Riječ je o iznimno skupom vojnom sredstvu. Poljska je, primjerice, još 2015. kupila ovaj sustav koji je uključivao dvije bitnice Patriota s IBCS sustavom i raketama PAC-3 MSE. Vrijednost nabave iznosila je oko 4,57 milijardi dolara.
Dvije godine kasnije i Rumunjska je kupila ovaj protuzračni sustav s 224 rakete. Ukupna vrijednost ugovora bila je 4,64 milijarde. Američka vojska ovaj sustav dopremila je prošle godine u bazu Zemunik u sklopu vojne vježbe Astral Knight 21.
Jeftinije rješenje
Kao trajno i priuštivo rješenje za hrvatsku protuzračnu obranu srednjeg dometa mnogi stručnjaci zagovaraju nabavku norveškog sustava NASAMS. Riječ je o sustavu koji ima integrirani radar MPQ-64 Sentinel dometa 75 km i istovremeno prati 54 cilja. Koristi rakete AIM-120 AMRAAM s autonomnim sustavom upravljanja.
Rakete imaju horizontalni domet do 30 km. Može gađati ciljeve maksimalne brzine do 1000 m/s, dok je brzina rakete 1020 m/s. Ovaj sustav koriste Španjolska, SAD, Nizozemska, Finska.
Rafalei nezaštićeni
Hrvatska je 2016. iskazala interes za kupnju ovog rabljenog sustava, ali se odustalo zbog nedostatka novca. Prema procjenama nabavka NASAMS-a mogla bi se realizirati u roku od oko dvije godine.
Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa ključna je komponenta zaštite hrvatskog zračnog prostora. Bez tog sustava borbeni avioni Rafale su nedovoljni te su ogoljeni i nezaštićeni od neprijateljskih udara. Tek u zajedničkom djelovanju protuzračnog raketnog sustava, borbenih aviona i sustava motrenja protuzračna obrana ispunjava svoju kompletnu namjenu.