Među namirnicama od čijeg poskupljenja boli glava su i žitne pahuljice - popularni cornflakes, müsli, zobene i druge kaše.
Oni dijele zajedničku sudbinu s poskupljenjem žitarica i poremećajima na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Kukuruz je apsolutni rekorder po poskupljenju među žitaricama, no ne treba zanemariti ni porast cijene energenata. Njegova cijena u posljednje dvije godine se utrostručila, a budući da je upravo kukuruz sirovinska osnova za proizvodnju većine pahuljica, lančana reakcija većih cijena je neizbježna.
Enormno skupi cornflakes nije posljedica uvođenja eura već povećane cijene sirovine. Pola kilograma cornflakesa jednog poznatog proizvođača koji je prošle godine u ovo doba koštao petnaestak kuna sada košta gotovo trideset. Još su skuplji oni s čokoladom ili pak bezglutenski, koji dosežu vrtoglavih pedeset kuna. Proizvođači su se uglavnom dosjetili već prokušanih trikova pa forsiraju manja pakiranja od 250 grama koji koštaju kao pola kilograma prošle godine. Ali Hrvatska nije izdvojen slučaj kada su žitne pahuljice i drugi slični proizvodi u pitanju.
Usporedili smo cijene cornflakesa u regiji pa smo došli do saznanja da su za iste žitne pahuljice gotovo iste cijene u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Pola kilograma pahuljica u Srbiji košta 450 dinara, što prevedeno u kune iznosi 29.90 kuna ili 2.90 eura. Na akcijama se može naći nešto jeftinijih manjih pakiranja cornflakesa, ali to su uglavnom robne marke niže kvalitete. Posljednjih godina žitne pahuljice dobivaju sve veću važnost u prehrani.
Koriste se u mnogim proizvodima, pogodne su i za vegetarijance. Ali s obzirom na njihova enormna poskupljenja, sve manje hrvatskih građana će ih sebi moći priuštiti.
Ivica Šarec, predsjednik proizvođačke organizacije Posavina-Moslavina koja okuplja proizvođače žitarica, smatra da cornflakes nije toliko skup zbog cijene žitarica već skupih energenata. Pojašnjava da cijene kukuruza i pšenice od sredine prosinca kontinuirano padaju te da je trenutačno kukuruz 2,10 kuna po kilogramu, što je manje nego ljetos za vrijeme žetve.
Silosi u Italiji puni su žitarica iz Ukrajine, a problem Hrvatske je što nema preradbenih kapaciteta - zaključio je Šarec. Ima tek nešto mlinova za proizvodnju brašna dok nema niti jednog kapaciteta za preradu soje.
Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska je dvostruko samodostatna te izvozi čak oko 800 tisuća tona. Izvozi se uglavnom jeftina sirovina dok se s druge strane uvoze skupi proizvodi, od stočne hrane pa do cornflakesa.