Epidemiolog dr. Marijo Parčina o docjepljivanu: ‘Zdravima ne treba treća doza‘

Kako Europska agencija za lijekove (EMA) još nije dala zeleno svjetlo za treću dozu cjepiva protiv koronavirusa, nejasno je hoće li se naša Vlada odvažiti i donijeti ikakvu odluku ovog petka, kao što je najavljeno.

Naime, u EMA-i tvrde kako još nemaju dovoljnu potvrdu da je potrebno docjepljivanje pa je stoga odluka prepuštena pojedinim zemljama. Neke se zasad odlučuju na docjepljivanje samo starijih i rizičnih skupina, a naš ministar zdravstva Vili Beroš spominje takvu mogućnost i za zdravstvene radnike. O tome smo porazgovarali s našim epidemiologom iz Sveučilišne bolnice u Bonnu dr. Marijom Parčinom.

– O trećoj dozi cjepiva još uvijek je nezahvalno govoriti s obzirom da europski regulator nije donio konačan stav. Pfizer i Moderna su u završnim fazama studija i čekamo podatke o mjerljivim učincima treće doze. Američka agencija za lijekove je već dala odobrenje, ali EMA-ino još čekamo.
Razmišljalo se i o pola treće doze, ali to stvara nove probleme za proizvođače, nova pakiranja i slično. Teška je to politička odluka prije odluke EMA-e. Imalo bi smisla procijepiti starije stanovništvo i rizične skupine kod kojih je učinkovitost svih cjepiva ionako slabija. No, studije pokazuju, zdrave osobe koje su cijepljene zasad nemaju potrebu za uzimanjem treće doze.

Sramota društva

A kad govorimo o trećoj dozi za zdravstvene radnike, onda bismo se najprije trebali pobrinuti da najmanje 90 posto njih bude uopće cijepljeno, što, na žalost i na opću sramotu cijelog našeg društva, još nismo uspjeli. Mi moramo doslovno u potpunosti revidirati način na koji educiramo ljude o cjepivima. Meni je to porazno kad čujem koliko ih se kod nas nije cijepilo, a pogotovo među zdravstvenim djelatnicima – ogorčen je dr. Parčina.
 

Postoji li način kojim bi se utvrdilo koliko dugo traje zaštita od cjepiva upravo zato da bi se znalo kada je potrebna treća doza?
– Komercijalni testovi koji bi nam dali odgovor na pitanje koji je status u kojem se nalazite ne postoje. Samo su dvije vrste testova staničnog odgovora, ali takvi postoje, recimo, za tuberkulozu. Takva vrsta testa bi nam mogla dati uvid u stanje, ali potrebno bi bilo uzimati uzorke iz pljuvačke i nosa te i iz krvi da bismo znali preciznu razinu imunosti.
 

Kako tumačite obolijevanje od COVID-a 19 unatoč cijepljenju i govori li to, zapravo, o niskoj razini imuniteta?
– Osobe koje su cijepljenje dva puta nekim od mRNA cjepiva, kao što su Pfizer i Moderna, imaju dugotrajnu imunost, svakako dulju nego onu koja se postiže s cjepivom protiv influence. To je prije svega zbog toga što bi se, da bismo izgubili imunost, trebale dogoditi drastične promjene na spike proteinu, a u tom slučaju bi virus SARS-CoV-2 u potpunosti izgubio svoju prirodu, što se neće dogoditi.
S kolegama iz Banje Luke i Novog Sada provodili smo istraživanje, čije rezultate bismo trebali objaviti za mjesec dana, upravo o učincima pojedinog cjepiva. Pratili smo, naime, dinamiku razvoja protutijela, odnosno razvoj imuniteta. Definitivno vidimo da najlošiji imunitet imaju oni koji su cijepljenji kineskim cjepivom Sinopfarm, ali zato imaju najširu zaštitu od drugih varijanti. Prijašnje studije su pokazale da efekt neutralizacije protutijelima pada s vremenom, i to je ono što smo očekivali. Ali onima koji imaju IgA protutijala na sluznicama trebala bi velika količina virusa da prodre u organizam.

Stanična imunost

Vi ste se cijepili među prvima u Europi. Hoćete li se odlučiti za treću dozu?
– Ja sam cijepljen u prvom mjesecu i meni su IgA protutijela na takvoj razini da bih se, budem li izložen većoj koncentraciji virusa, mogao inficirati. Međutim, znam da postoji i ona druga stanična imunost o kojoj sam vam maloprije govorio. Oni koji obole od delta soja, a cijepljeni su, vrlo vjerojatno neće razviti teži oblik s obzirom da u njih postoji i druga, stanična imunost, koja kontrolira što se događa. Naime, virus mora proizvesti nove viruse da bi ubijao, a kad jedna od stanica kod cijepljenih ljudi pokušava proizvesti SARS-CoV-2, ona će biti ubijena!
Tzv. poruka cjepiva će u roku od 48 sati očistiti infekciju i takvi pacijenti neće biti simptomatski. Vidimo da, u odnosu na necijepljene, cijepljeni proizvode relativno male razine virusa.

Dr. Marijo Parčina napominje da lošiji imuni odgovor pojedinog organizma na cijepljenje može biti posljedica raznih situacija.
– Možda ste u tom trenutku bili inficirani xy virusom, možda herpesom, možda u tom trenutku vaš imunosni sustav nije bio fit da odgovori na cjepivo. Neki ljudi su zbog straha od nuspojava "udarali" po paracetamolima i ibuprofenima čak i prije cijepljenja, a to su lijekovi protiv upale pa time imate simulaciju kontrolirane upale i to se definitivno moglo odraziti na level odgovora organizma. Nije sve samo crno i bijelo.
Za delta varijantu znamo da je sigurno zaraznija jer ljudi, pogotovo necijepljeni, proizvode tisuću puta više virusa nego s prijašnjim verzijama, poput alfa varijante. Ova vrsta je zaraznija, ali pratimo i vidimo i to da virus postaje sve više respiratorni, pa one simptome poput gubljenja okusa i mirisa ovdje zamjećujemo puno manje u odnosu na prijašnju alfa varijantu. Ovo postaje specifično respiratorni virus i teži tome da postane sezonalac, a dok se to ne dogodi, nećemo ga iskorijeniti.