Država se lijepo dosjetila izaći u susret građanima i omogućiti im da bez mukotrpnog tipkanja nizova brojeva i slova provjeravaju fiskalizirane račune. U pripremi su izmjene zakona o fiskalizaciji kojima se na račune uvodi Quick Response kod ili QR kod. Tako će građani samo skenirati QR kodove mobitelom s kamerom, pristupom internetu i instaliranom aplikacijom za čitanje QR kodova, a nemaju li tvornički instaliranu aplikaciju, postoji velik izbor besplatnih što se mogu skinuti s interneta. Za poduzetnike, male i velike, tvrtke, obrtnike, slobodne profesije - njih 87 tisuća s obvezom izdavanja fiskalnih računa - nema nečeg besplatnog u tome.
Trebat će softvere, pisače i novu tehnologiju da bi uz sve podatke na postojećim fiskalnim računima dodali i taj kod. Da ne bi ispalo da su Ministarstvo financija i Porezna uprava neosjetljivi, poduzetnici će dobiti vrijeme i to cijelu iduću godinu za prilagodbu - nova obveza starta prvog dana 2022.
Koliki ih troškovi čekaju, teško je procijeniti jer mogu znatno varirati ovisno o veličini poduzetnika, broju poslovnih prostora i djelatnosti. Mali obrtnik nema iste troškove kao poduzetnici s mnogim prodajnim mjestima, a i ne koriste ista rješenja, nekima su dovoljna jednostavnija i jeftinija, drugima i ne, pa troše više od 100 ili 200 kuna mjesečno, koliko troše mali na fiskalizaciju. Neki vjerojatno imaju sofisticiranije printere koji mogu printati QR kodove, drugi će ih tek morati kupiti, a cijene im se mogu kretati od 700 do nekoliko tisuća kuna. Kako smo uspjeli doznati, čini se da će printeri mnogima biti najveći trošak, a kasnije ih na mjesečnoj razini, čekaju troškovi tinte za te pisače i papire.
- Očitovat ćemo se o tome kao nepotrebnom jer smatramo da ima više štete nego koristi. Kada bi taj QR kod imao sve podatke i pomoću njega bi se mogao ubrzati unos u računovodstveni program i slično, to bi imalo smisla jer bi štedjelo vrijeme. Ali da u tom kodu budu samo ZKI i JIR da bi se provjeravalo je li račun fiskaliziran ili ne, to je već suludo - ističe Vesna Varšava, suosnivačica Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske.
Na naše pitanje o mogućim troškovima, kaže nam da još nema procjene.
- Zatražili smo procjenu informatičara. Ministarstvo gospodarstva je tražilo od Ministarstva financija da provede procjenu prije samog donošenja zakona, te su kontaktirali i nas i tražili naše mišljenje - kaže Varšava.
ZKI ili zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije i JIR, odnosno, jedinstveni identifikator računa, datum i vrijeme izdavanja te ukupni iznos računa, sve su to podaci koje trebaju upisati građani kada provjeravaju je li račun fiskaliziran na porezničkom web-servisu ili SMS porukama.
Ono što je zanimljivo jest da je Porezna uprava prije godinu dana - kada se mijenjao zakon o fiskalizaciji - na otvorenom savjetovanju dobila prijedlog da uvedu QR kod koji je tada odbacila argumentom da bi značio dodatne troškove za obveznike fiskalizacije. Na istu melodiju ove godine pjeva se druga pjesma.
U obrascu prethodne procjene za zakonske izmjene fiskalizacije koji je na e-savjetovanju u prvoj polovici ovog mjeseca, kao argument za uvođenje novog koda navodi se rast broja izdanih računa koji je s preklanjskih 2,345 milijardi skočio na lanjskih 2,363 milijardi te da su građani zainteresirani za provjeru računa jer je u četiri sezone nagradne igre "Bez računa se ne računa" prikupljeno oko 40 milijuna računa. I sada se pojavila potreba za QR kodom i potreba da se građani dodatno angažiraju na provjeri računa i prijavi poreznicima. Taj će im se posao olakšati novim kodom, navodi se u obrascu u kojem se građani nazivaju najvažnijom karikom uspješne provedbe fiskalizacije u koju je Hrvatska ušla prije šest godina s jedinstvenim modelom što se u velikoj mjeri razlikuje od modela fiskalnih blagajni koji uglavnom primjenjuju druge države.
Ministarstvo financija hvali se da je takav model prepoznat kao jak alat u borbi protiv poreznih utaja čija je prednost to što porezno tijelo zna za svaki izdani račun u trenutku izdavanja i svaki građanin sudjeluje u uspostavi financijske discipline.
Obrtnici: Država nas tjera u inozemstvo
Na e-savjetovanje javilo se Udruženje obrtnika iz Pule koje se protivi nastavku prebacivanja poslova državnih službi na druge, a pogotovo kad to podrazumijeva i financijske izdatke za poduzetnike.
- Sve ove mjere neće bitnije utjecati na smanjenje sive ekonomije, ali će utjecati na to da će poduzetnici i obrtnici zatvoriti svoje djelatnosti i pobjeći u inozemstvo. Kakvo je to rasterećenje gospodarstva kada svaki dan poduzetnike dočeka neka nova besmislena obveza zbog koje se ne mogu baviti svojim poslom nego gubiti silne dane i novac na ispunjavanje obveza koje nikome ništa ne donose – kritiziraju iz Pule.
Glas kritike: Neće izbrisati sivu zonu
Još jedna kritika iz e-savjetovanja u kojoj se pita koliko je zemalja već uvelo obvezan QR na računima i zašto je teško shvatiti da se siva zona odrađuje bez ikakve dokumentacije i bez ikakvog traga.
- Siva zona odrađuje se bez računa, bez fiskalizacije JIR-a i ZKI-a, tako će se odrađivati i bez QR koda. Zar nam nije jasna činjenica da isti ti građani na koje se pozivate upravo vrlo rado uz određeni značajan popust vole platiti uslugu sa strane ako je to ikako moguće.
Dakle, registrirane, redovne i odgovorne porezne obveznike treba dodatno obvezivati propisima, uredbama, fiskalizacijama, radnom i ekološkom zaštitom, GDPR, raznim registrima pa QR kodom koji bi trebao ostati preporuka i pitanje vlastite odluke odnosno razumijevanja tehnoloških prednosti koje pruža – smatra ovaj poduzetnik.