Sljedeća priča mogla bi se nazvati "Tek što nije", a to je priča o informatizaciji zdravstva na hrvatski način.
Dakle, još 2008. godine obiteljska medicina (primarna zdravstvena zaštita) informatizirala je svoje kapacitete, kako bi se olakšao rad liječnicima i liječenje pacijentima. No, informatizaciju primarne zdravstvene zaštite nisu pratile i hrvatske bolnice (sekundarna zdravstvena zaštita), od kojih mnoge nisu bile informatizirane ili su to bile samo u jednom svom dijelu. Stoga nije bilo velike koristi u "informatizacijskoj suradnji" između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.
I onda se 2012. godine u visokim političkim krugovima počinje pričati i o informatizaciji bolnica u Hrvata. Nakon dvije godine, dakle 2014., bolnice su dobile novac za informatizaciju, da bi se računalno povezala primarna i sekundarna zdravstvena zaštita i time bio pojednostavljen postupak naručivanja pacijenata na bolničke preglede ili pretrage.
Beroš 'presjekao'
No, kako to obično biva u Lijepoj našoj, od te 2014. pa sve do danas, velika većina pacijenata još uvijek dolazi u bolnice s papirnatim uputnicama i čeka u redovima za naručivanje, jer još uvijek nije u potpunosti zaživjelo toliko spominjano e-naručivanje.
Takva je situacija "dozlogrdila" sadašnjem ministru zdravstva Viliju Berošu, koji je "naredio" da od jučerašnjeg datuma papirnate uputnice odlaze u "ropotarnicu povijesti" i da se mora elektronički naručivati na preglede i pretrage. Samo bi ministru Berošu još trebalo da mu se pacijenti zaraze koronom dok u bolnicama čekaju u redu za naručivanje.
– Da, upravo tako. Od jučer bi bolnice u Hrvatskoj trebale zaprimati samo e-uputnice, isto kao što već godinama ljekarne zaprimaju e-recepte. To će biti mnogo bolje za pacijente, a moram reći da mi iz obiteljske medicine već godinama tako i radimo ako nam, recimo, KBC Split računalno da slobodne termine za preglede ili pretrage – kazuje dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM).
Ovaj informatizacijski način liječenja trebao bi biti kud i kamo jednostavniji za pacijente.
– Na ovaj način oslobađamo ljude, od kojih su mnogi teško bolesni, da odlaze u bolnicu, nose uputnice, koje često prethodno i izgube ili izgužvaju, da stoje u nepreglednim redovima i da se u današnje vrijeme izlažu mogućnosti zaraze koronavirusom. Mi liječnici obiteljske medicine, dok nam pacijenti još sjede u našim ordinacijama, možemo ih naručiti u slobodne termine koje nam ponudi bolnica. I velika većina pacijenata to s odobravanjem i prihvaća – objašnjava dr. Krolo.
Redovno ili prioritetno
Naručivanje putem elektroničke pošte otprilike izgleda ovako:
Liječnik uđe računalno u bolničku ponudu slobodnih termina za preglede ili pretrage. Na ekranu piše mjesec, dan i sat raspoloživog termina za, recimo, dermatologa. Liječnik pacijenta, koji sjedi kod njega, odmah upita odgovara li mu neki od ponuđenih termina i potom ga upiše. Tada jedino što pacijentu preostaje jest da ode u bolnicu na pregled u zakazano vrijeme.
– Još uvijek nemamo mogućnost odabira liječnika, jer mnogi naši pacijenti godinama odlaze kod istog, te se nadamo da će nam i ta mogućnost u skoroj budućnosti biti ponuđena – kazuje dr. Krolo.
Da bi ovo funkcioniralo kao podmazano, KBC Split ili bilo koja druga hrvatska bolnica mora ponuditi slobodne termine, koji mogu biti prioritetni ili redovni.
– Ako ustanova u koju naručujemo na pregled svog pacijenata, nama obiteljskim liječnicima ne vrati slobodni termin jer ga nemaju, onda je ta ustanova dužna o novom terminu obavijestiti pacijenta kojeg smo mi htjeli naručiti preko e-naručivanja. Oni takvog pacijenta obavještavaju preko kontakta koji je priložen uz našu e-uputnicu. Ako ja kao liječnik obiteljske medicine nikako ne mogu naručiti svog pacijenta na pregled ili pretragu, onda se pacijentu mora ostaviti mogućnost da sam fizički ode u bolnicu i naruči se ili da naručivanje na pregled ili pretragu, ako je dovoljno informatički pismen, sam obavi preko e-građanina – kazuje dr. Krolo.
Da se ne zaraze
Primarna zdravstvena zaštita na ovaj način radi već duže vrijeme.
– Svi moji pacijenti koje ja naručujem u bolnice na preglede i pretrage su sretni, jer ne moraju sami odlaziti i kisnuti po putu ili se "kuhati" čekajući u redu da bi se naručili. Uz ovakav način naručivanja nestat će gužve u bolnicama, neće biti redova, nervoze i sve će biti puno jednostavnije. Samo, da bi sve ovo zaživjelo kako treba, moraju nas u informatizaciji pratiti i sve bolnice – zaključuje dr. Vikica Krolo.
Hoće li i u kolikoj mjeri e-naručivanje zaživjeti ovaj put treba još vidjeti, a hoće li ovaj sustav dobro funkcionirati najbolje će na svojoj koži osjetiti sami pacijenti. Bilo bi dobro kada bi sustav dobro funkcionirao prije nego se otkrije cjepivo protiv koronavirusa, kako redovi pacijenata na naručivanju ne bi postali "rasadnici" koronavirusa.