Na Zavodu za zapošljavanje čeka oko 150.000, po svemu se čini, nezaposlivih ljudi bez adekvatnih kvalifikacija i volje za rad pod uvjetima koji vladaju na tržištu.
S druge strane, ankete pokazuju da će do ljeta nedostajati 100.000 sezonskih radnika. Odljev radne snage stvara dodatni pritisak (od srpnja nam i London otvara još jedna vrata), pa hrvatski košmar s kvalificiranom radnom snagom tjera na konkretne akcije. Kvote za uvoz sezonskih radnika, kao vatrogasna mjera, nipošto ne odgovaraju potrebama.
Vlada Republike Hrvatske konačno se odlučila na dosad nezabilježen potez – posebnim međudržavnim ugovorima želi omogućiti dolazak tisućama novih radnika. Pokrenut je, naime, postupak za sklapanje dvaju sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jedan sporazum regulirat će sezonsko zapošljavanje radnika BiH, a drugi upućivanje radnika trgovačkih društava sa sjedištem u BiH na rad u Hrvatsku.
– Sporazumom o sezonskom radu državljana BiH postavit će se temelj za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu. Ovaj sporazum će pridonijeti lakšem i bržem pronalasku potrebne radne snage hrvatskim poslodavcima.
Drugim sporazumom, o upućivanju radnika, postavit će se temelji za upućivanje radnika prvenstveno u djelatnosti graditeljstva, montaže i izolacije, s ciljem da se utvrde uvjeti za trgovačka društva koja surađuju na osnovi ugovora o izvođenju radova – kaže Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Oba sporazuma, što je posebno važno, omogućit će rad državljana BiH izvan odobrene godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca (za ovu godinu 31.000 uz 19.000 dodatnih zahtjeva). Cijeli proces je pomalo usporen jer se u BiH moraju usuglasiti oba entiteta, a problem je i 14.000 radnika iz susjedne države koji su početkom "devedesetih" u Hrvatskoj ostali bez posla. Službeni stav je da su prigovori na nezakonite otkaze opravdani pa se traži neki oblik odštete i dodatno jamstvo da se takvo što neće ponavljati.
Dok traju usuglašavanja, Hrvatska priprema teren za sporazume u drugim državama. U Makedoniji i Kosovu tražit će se građevinari i vozači, a u prvi plan iskaču Ukrajinci.
Ministar Marko Pavić u Ukrajini je ovih dana potpisao ugovor o suradnji, a ukrajinski dužnosnici u travnju dolaze u Zagreb. Sporazum će definirati principe suradnje i točno odrediti broj radnika koje će Hrvatska uvesti iz te države. U toj zemlji od 45 milijuna stanovnika prosječna plaća je tek nešto više od 200 eura.
– Zainteresirani smo za zapošljavanje ukrajinskih radnika, prvenstveno u djelatnostima u kojima nam radne snage najviše nedostaje, primjerice graditeljstvu – kaže ministar Pavić.
Međudržavni sporazumi korak su naprijed, ali poslodavci koji redovito prijavljuju potrebe za radnicima traže odustajanje od godišnje kvote za pojedina zanimanja i uvođenje jednostavne procedure za nalaženje radnika izvan Hrvatske, pa i EU-a ako ih ne mogu pronaći na tržištu.
Potrebno je konačno sustavno poraditi na fleksibilizaciji uvoza radnika jer postojeći sustav zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj, očito, nije efikasan. Čini se da će uskoro Hrvatska primijeniti davno usvojeni slovenski režim po kojemu se može zaposliti stranca ako se na tri natječaja ne nađe domaćeg radnika.