Lanjski rast inflacije na prosinačkih 12,7 posto pogurnuo je cijene hrane u Hrvatskoj iznad prosjeka Europske unije. Naime, prema izračunu Eurostata, službenog statističkog ureda Europske unije, u prošloj godini indeks potrošačkih cijena hrane za Hrvatsku iznosio je 101 posto prosjeka Unije, piče Jutarnji list
"Od zemalja članica EU, Danska ima najvišu razinu cijena hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, dok je Irska najskuplja za alkoholna pića i duhan. Od svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Švicarska ima najvišu razinu cijena hrane i bezalkoholnih pića", ističe se u osvrtu Eurostata na utvrđene indekse potrošačkih cijena na Starome kontinentu.
Uz kretanje cijena hrane, pića, duhana, odjeće i obuće kao jedne podcjeline istraživanja Eurostata, spomenuto izvješće donosi i kretanja cijena energije, prijevoza, komunikacija i ugostiteljstva. Kada se sagledaju sve spomenute robe i usluge, odnosno njihove cijene koje je Eurostat uzeo u izračun za skupni potrošački indeks, Hrvatska je lani bila na 72,2 posto prosjeka Europske unije.
Plaće zaostaju
"Razine cijena robe široke potrošnje i usluga u prošloj godini uvelike su se razlikovale diljem Europe. Najviša razina cijena među državama članicama EU zabilježena je u Irskoj, 46 posto iznad prosjeka EU, dok je u Rumunjskoj razina cijena bila 42 posto ispod prosjeka EU", ističe se u izvješću Eurostata.
Dok smo u 2020. godini, prema izračunu Eurostata, bili na 69 posto prosjeka indeksa cijena roba i usluga EU, već godinu dana poslije "skočili" smo na 71 posto prosjeka Unije, da bismo lani dodatno "napredovali" za 1,2 posto. Isti "trend" prisutan je i kod cijena hrane u nas.
Naime, u 2020., dok energetske krize, rata u Ukrajini i inflacijske spirale u Europi nije bilo na vidiku, cijene hrane u Hrvatskoj bile su na 94,4 posto prosjeka EU. Isti pokazatelj 2021. porastao je na 95 posto, da bi lani "skočio" dodatnih šest posto. Drugim riječima, cijene hrane u nas ionako su bile visoke, a sada ih je inflacija samo potaknula da odu na najviše razine dosad.
Da bi se dobila cjelovitija slika, izračune Eurostata o "skupoći" života u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije potrebno je usporediti, među ostalim, s podacima o BDP-u po stanovniku (per capita) i cijeni rada. Prema podacima Eurostata za 2022. godinu, hrvatski BDP "per capita" iznosio je 73 posto prosjeka EU.
Dok je prosjek cijene radnog sata u EU lani iznosio 24,8 eura, isti pokazatelj za Hrvatsku je 14 eura ili 56 posto prosjeka Uniji. Drugim riječima, dok po cijenama osnovnih potrepština dobrano držimo korak s prosjekom Unije, po BDP-u i plaćama značajno zaostajemo pa nam i rast inflacije teže pada.
Ako se svrne pogled na podatke Eurostata o cijenama hrane na kretanje drugih cijena u Hrvatskoj između 2020. i 2022., dolazi se do zaključka da cijene hrane čak nisu zabilježile najveći rast. Naime, naš indeks cijena alkoholnih pića i duhana, primjerice, u 2020. bio je na 80,3 posto prosjeka Unije, a dvije godine poslije isti pokazatelj iznosi čak 89,4 posto. I indeks cijena odjeće značajno je porastao s 91,9 (2020.) na lanjskih 96 posto prosjeka Unije.
Cijena energije na 54%
Gledajući spomenute trendove cijena hrane, alkoholnih pića, duhana i obuće, postavlja se pitanje kako nismo "dobacili" i više od 72,2 posto prosjeka indeksa potrošačkih cijena u EU? Odgovor, među ostalim, leži u domaćim cijenama energije koje su lani bile na 54,5 prosjeka EU. Samo Mađarska unutar Unije ima niži indeks za energiju od nas, i to pomalo nevjerojatnih 38 posto prosjeka EU.
Nevjerojatnih kada se, primjerice, uzme u obzir da isti pokazatelji u Mađarskoj susjednim državama poput Slovačke ili Austrije iznose 70,8 posto (Slovačka) i 104,6 posto, dok su u Češkoj, primjerice, cijene energije lani bile na 127 posto prosjeka Unije. Iznad 100 posto prosjeka Unije lani su plaćali stanovnici nekih od najvećih članica Unije poput Njemačke (111,9 posto), Italije (125,7 posto) i Španjolske s pokazateljem od 116,8 posto prosjeka Unije.
Kupovna moć
Osim u cijenama hrane, Hrvatska je lani prebacila EU prosjeke cijena i za dva zbira roba kako ih istražuje Eurostat. Prvi su kućanski aparati (103 posto prosjeka EU), a drugi potrošačka elektronika, gdje smo dosegli 107 posto prosjeka Unije.
Do odnosa cijena u Hrvatskoj i u ostalim članicama i prosjeka Unije Eurostat u ovome istraživanju nije došao pukom usporedbom cijena već uključivanjem pariteta kupovne moći u državama u izračun indeksa potrošačkih cijena.
"U najjednostavnijem obliku paritet kupovne moći pokazuje omjer cijena u nacionalnim valutama za istu robu ili uslugu u različitim zemljama. S druge strane, razumijevanje razlika u razinama cijena važno je u usporedbi ekonomskih podataka, kao što je bruto domaći proizvod (BDP), jer više relativne cijene mogu učiniti da gospodarstvo izgleda zdravije nego što stvarno jest", pojašnjava Eurostat.