O koronavirusu je napisano više znanstvenih studija nego o svim ostalim virusima zajedno, a još se uvijek otkrivaju neke nove činjenice, pogotovo kad je riječ o posljedicama koje bolest ostavlja nakon izlječenja.
Dosad su uglavnom u središtu zanimanja liječnika i znanstvenika bili pluća i srce, no novija istraživanja pokazuju kako SARS-CoV-2 kod nekih pacijenata ostavlja i oštećenja na mozgu. Kod teže oboljelih može izazvati i komplikacije kao što je moždani udar, dok neki zaraženi koji su imali samo blage simptome COVID-19 naknadno osjećaju psihozu i demenciju.
Svjetski mediji objavili su niz svjedočanstava pacijenata koji su odavno preboljeli COVID-19, ali i dalje osjećaju neobične simptome koje nisu imali prije zaraze. I nakon ozdravljenja imaju poteškoće s disanjem i osjećaju se umorno, dok drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.
U razgovoru za britanski Mirror tako je profesor Paul Garner, epidemiolog iz Škole za tropsku medicinu iz Liverpoola, kazao kako je prije nego što se zarazio koronavirusom trčao po 40 kilometara tjedno. Sada ga iscrpljuje čak i 15-minutna vožnja biciklom i baca u krevet.
Zujanje u ušima
– Moj najveći problem je taj grozan umor, nalik sindromu kroničnog umora. Ne mogu biti izvan kreveta niti se naprezati dulje od tri sata. Ruke i noge povremeno ne osjećam, kao da su mi u njih ubrizgali sečuanski papar. Zuji mi u ušima, imam povremene omaglice, preskakanje srca i dramatične promjene raspoloženja – požalio se prof. Garner za Mirror.
Kaže i kako nakon bolesti pokazuje zaboravnost i nesposobnost izgovaranja određenih riječi.
– Ljudi također zaboravljaju kako se izgovaraju određene riječi. Ja, primjerice, nisam mogao izgovoriti riječ "exclude" – kazao je Garner.
Deutsche Welle prenosi kako su u istraživanju objavljenom u časopisu Brain britanski neurolozi zaključili kako je koronavirus kod pojedinih pacijenata izazvao oštećenja mozga te dugoročne zdravstvene probleme.
– Način na koji koronavirus napada mozak nismo nikad prije vidjeli kod drugih virusa – naveo je dr. Michael Zandi, jedan od autora studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital. Kaže kako bi liječnici kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću, u svakom slučaju trebali konzultirati neurologa.
{embed_photo}1456446{/embed_photo}
Neurolozi s instituta University College London su kod više od 40 pacijenata oboljelih od COVID-19 dijagnosticirali akutni demijelinizirajući encefalomijelitis (ADEM), odnosno oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Tada dolazi do degenerativnog razaranja središnjega živčanog sustava, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.
Delirij i psihoza
Kod 12 pacijenata dijagnosticirana je upala središnjega živčanog sustava, kod deset oboljelih privremena encefalopatija s delirijem ili psihozom, osam zaraženih je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sustava, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréova sindroma. To je imunosna reakcija koja napada živce i izaziva paralize.
– Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 još nije do kraja utvrđen jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi ih se moglo snimati magnetskom rezonancijom ili drugim dijagnostičkim metodama – istaknuo je dr. Zandi.
Liječnici strahuju da bi COVID-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek nakon više godina. Sličnih kasnih posljedica bilo je nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, poznate "španjolice".
Liječnici primjećuju i neke nove obrasce: virus nije postao smrtonosniji, ali pacijenti stalno prijavljuju sve drugačije simptome.
Statistički podaci pokazuju tako porast broja slučajeva Covida-19 kod pacijenata u dvadesetima i tridesetima, a njihovi su simptomi često sasvim drugačiji od simptoma koje su pokazivali stariji bolesnici. Mnogi mladi ljudi uopće ne spominju groznicu, ali se žale na bol u trbuhu.
Ostali simptomi mogu uključivati mučninu, proljev, gubitak okusa i mirisa te jake glavobolje