U skoro vrijeme planira se uvođenje obveznih, za građane besplatnih, općih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećala kvaliteta zdravog života građana.
Kako doznaje Jutarnji list, riječ je paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobnoj skupini.
Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili čekanjima unutar sustava, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled.
Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u okviru zdravstvene zaštite.
Trenutno se, doznaje Jutarnji list, radi i na sastavljanju obuhvata pregleda na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi naši građani.
Loše navike u Hrvatskoj
Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obvezni, no zasad se ne spominje što ako netko ne vodi brigu o zdravlju i propusti pregled. Navedeni sistematski pregledi koristit će se i kao prikaz aktualnog stanja zdravlja nacije.
Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše rezultate, tako da naše loše navike direktno utječu na narušavanje zdravlja. Primjerice, u odnosu na EU u kojoj su prehrambeni rizici na 17 posto, kod nas su na 22.
Tri posto imamo više pušača od prosjeka EU, zrak nam je dva posto onečišćeniji, a po konzumiranju alkohola u europskom smo prosjeku.
Ne stojimo dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65 posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u Europi ima 53 posto stanovnika.
Prema ovome, reforma zdravstva počiva na zaokretu prema prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i vrtićima kojima je zadatak dodatno poticati brigu o zdravlju od najranije dobi.
Edukacija u vrtićima
S obzirom na to da se djecu, od najranije dobi, pokušava naučiti koliko je zdravlje bitno, postignuta je međuresorna suradnja Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a promjene kreću sa sljedećom školskom godinom.
Radit će se na zdravstvenoj pismenosti, naravno u skladu s dobi, pod nazivom Javna ustanova - prijatelj zdravlja, a prva bi faza obuhvatila vrtiće i osnovne škole. Vodit će se nadzirano četkanje zubi u najmlađoj dobi, inzistirat će se na zdravijem izboru hrane i na povećanju tjelesne aktivnosti.
Vili Beroš, ministar zdravstva, potvrđuje da se ide prema skorom uvođenju i općih sistematskih pregleda.
- Da bi zdravstveni sustav mogao adekvatno odgovarati na sve izazove, da bi pacijenti imali veće šanse za izlječenje, najvažnije je rano otkrivanje bolesti - navodi Beroš i dodaje da, osim što bi bili zdraviji, postigla bi se veća racionalizacija troškova, a raspoloživa sredstva usmjerila bi se na dobivanje boljih ishoda liječenja, što je upravo jedan od ključeva zdravstvene reforme.