Ministar zdravstva Vili Beroš, nakon sastanka u ministarstvu o novoj strategiji cijepljenja, novinarima je rekao da brojka novozaraženih više nije toliko važna, prenosi N1.
- Prvo smo gledali broj novozaraženih, međutim, taj broj dolaskom omikrona više nije toliko važan. Potom smo gledali broj hospitaliziranih. S obzirom na utjecaj omikrona, koji ne izaziva toliko inicijalno respiratorne probleme, nego dovodi u bolnicu starije necijepljene s komorbiditetima, meni je osobno najvažnije koliko je osoba na intenzivnim odjelima, rekao je Beroš, dodavši da broj novozaraženih, ako ne završe u bolnicama, više nije toliko važan.
- Od 10. siječnja kad smo počeli koristiti novu metodologiju brojanja umrlih, imamo 1.529 sugrađana koji su preminuli, za 1.107 možemo reći da su umrli od covida, a 422 da su umrli s covidom, rekao je ministar.
- U Ministarstvu zdravstva imali smo nekoliko važnih sastanaka, prvo oko listi čekanja onkoloških bolesnika, svemu što nam je ova pandemija donijela, a pogotovo što će biti kad ona prestane. Slijedi nam epidemija onkoloških i mentalnih bolesti, za to se moramo pripremiti. Drugi važan sastanak bio je sagledati aktualnu situaciju s epidemijom u kontekstu cijepljenja, rekao je Beroš.
Dodao je da je HZJZ iznio svoja razmišljanja, koja su ostali podržali. Potom je šef HZJZ-a Krunoslav Capak objasnio o čemu se radilo.
- Dosegnuli smo jedan plato cijepljenja koji sad vrlo teško pomičemo prema većim brojkama i obuhvatu. Zadnje smo u studenom imali val gdje su ljudi pojačano zainteresirano dolazili na prve doze, ali sad smo došli do situacije gdje su vrlo mali brojevi i prvih doza i booster doza i razgovaramo o tome što bismo mogli napraviti da poboljšamo taj pomak prema većem obuhvatu cijepljenja našeg stanovništva, rekao je Capak.
Definirali su slabe točke i donijeli prijedloge za njihovo rješavanje.
- Ono što je jako važno za reći je da smo mi paralelno s time kako smo provodili cijepljenje mijenjali naše planove i ovdje nema ništa što mi u tom planu nismo spomenuli, ali se baziramo na nekim slabim točkama naše provedbe koje bismo htjeli poboljšati. Kad se stanovništvo pita zašto se ne žele cijepiti, oni koji nisu tvrdi antivakseri govore da imaju strahove prema nedovoljno ispitanom cjepivu i drugo, strah od nuspojava. Zbog toga smo otvorili savjetovališta, gdje se ljudi mogu konzultirati s liječnikom oko svojih strahova, rekao je Capak.
Osim toga, radilo se i na dostupnosti cjepiva, pa je Capak objasnio i da postoje mobilni timovi koji bi išli po kućama i cijepili građane koji nisu mogli otići na punkt za cijepljenje primiti svoju dozu.
- Napravili smo puno na dostupnosti cjepiva, ali sad smo odlučili da ćemo pojačati mobilne timove, da se svakome tko iz bilo kojeg razloga ne može doći na cijepljenje, dođe doma i da ga se cijepi, rekao je.
- Stimulirat ćemo i drive-in cijepljenje, pojačat ćemo i taj dio i stimulirati, da ljudi ne moraju izlaziti iz automobila. Za one kronične bolesnike koji dolaze u bolnice, zamolit ćemo bolnice da ih pitaju jesu li cijepljeni i da ih se cijepi u bolnicama tamo gdje postoje kapaciteti, dodao je šef HZJZ-a.
- Imamo i iskustvo da tamo gdje su naselja raspršena, u ruralnim područjima, da je cijepni obuhvat manji. Razgovarat ćemo s kolegama na terenu da se omogući ili autobus ili kombi, ti mobilni timovi da dođu do pošte ili škole, da svi oni koji ne mogu do županijskih središta da se cijepe u svojim mjestima, rekao je Capak.
Na upit do koje brojke procijepljenosti misle da mogu doći s novom strategijom cijepljenja, Capak je rekao da je vrlo nezahvalno prognozirati.
- One brojke od 90 posto kakve ima Norveška i druge razvijene zemlje sasvim sigurno nećemo postići, ali nadamo se da ćemo uspjeti između 70 i 80 posto, rekao je Capak.
- Što se tiče ruralnih cjelina, nama se dominantno cijepi dobna skupina između 60 i 80 godina. Djeca i mladi se cijepe slabo i to je naš glavni problem. Prema preporukama HZJZ-a, pozivamo i mlade i djecu da se također cijepe”, rekao je Capak.
- Ne bih rekao da smo pogriješili u kampanji cijepljenja. Imali smo dobar slogan koji je dobio pohvale na razini Europske unije. Ako netko ima bolji slogan, neka ga slobodno javi, ali ga dosad nismo našli. Pitanje je je li ključna medijska kampanja, zapravo je ključna zdravstvena pismenost stanovništva, rekao je Capak pa objasnio što pod time misli.
- Kad govorim o zdravstvenoj pismenosti, to znači znanje o vlastitom zdravlju. Da ljudi više znaju o cijepljenju i učinkovitosti cijepljenja nego što je to kod nas slučaj. U zemljama zapadne Europe se puno više uči o tome u školama, to se i kod nas pokušava promijeniti. Kod nas je taj broj sati koji se odnosi na znanje o zdravlju manji nego što je to u zapadnim zemljama, pogotovo nordijskim zemljama, rekao je Capak.
I Beroš je govorio o zdravstvenoj pismenosti.
- U novoj reformi zdravstva ćemo fokus usmjeriti na pacijenta, u smislu informiranosti i odgovornosti i participacije u borbi za zdravlje. Mislimo u školama daleko više sati nastave potrošiti na zdravlje, prehranu, tjelovježbu, to je jedan od segmenata predložene reforme, rekao je Beroš.
Beroš je govorio o mogućnosti uvođenja obveze cijepljenja.
- Vrlo su se rijetke zemlje odlučile na taj korak, mi nismo u ovom trenutku jer se nisu ispunili kriteriji, ali ako bi se desila nova varijanta koja bi se širila poput omikrona ali bi uzrokovala višu smrtnost, o tome ćemo razgovarati.
- Teško je reći kada ćemo ukinuti mjere. kada budemo sigurni da bolest neće izazvati značajne zdravstvene bolesti onda ćemo procijeniti da je moguć suživot s takvim virusom i onda će se on početi ponašati endemski poput obične gripe. Omikron u Hrvatskoj nije polučio ono čega sam se osobno bojao, iako tisuću i nešto u bolnici nije malo opterećenje. To su elementi koji su u ovom trenutku dobri, sagledavat ćemo dalje mogućnosti suživota.
Potom je govorio o zastarjelim uređajima za zračenje onkoloških bolesnika i nabavci novih.
- Više od godinu dana svjesni smo problema vezano za aparate za zračenje da se ne možemo komparirati sa zemljama u okruženju. Nema ih dovoljno i često se kvare. U novom nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđeno je 720 milijuna kuna za izazove u liječenju onkoloških bolesti. To će se dogoditi do 2025. godine kada ćemo nabaviti nove aparate. Prije dva mjeseca smo tražili izvješće koliko je linearnih akceleratora u Hrvatskoj. Mogu vam reći koliko dana su u 2021. godini aparati bili van funkcije. Prvi linearni akcelerator 22 dana van upotrebe, drugi u KBC Rebro, 24 dana van uporabe. Od spomenutih 15 koliko ih imamo u RH tri su novije generacije i možemo se u njih pouzdati. Nabavit ćemo 23 nova.
Na pitanje novinarke može li to brže s obzirom na to da je problem prepoznat prije godinu dana, odgovorio je:
- Treba li uslugu pružiti u realnom vremenu. Kada je riječ o listi čekanja, ipak ću reći da je u KBC-u četvrti i peti mjesec, rok prijave tih bolesnika. To je rok koji je relativno dobar. 3-4 mjeseca se čeka na zračenje.
Na inzistiranje novinarke da odgovorio je li taj rok doista dobar, Beroš je odgovorio niječno.
- Nije, ali je dobro s obzirom na starost opreme. Ja sam ministar dvije godine. Osjećam se odgovornim, nastojim provjeriti u čemu je stvar. Napravit ću sve što mogu da popravim zdravstveni sustav ali molim i druge kad govore o ovome na težinu riječi jer svaka riječ ako nije utemeljen povećava strah kod bolesnika. Idemo u pravcu ozdravljenja zdravstvenog sustava.