Vlada je u četvrtak usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH, u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro, a osnovano je i Nacionalno vijeće za uvođenje eura.
"Provedena analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje", ističe se u Strategiji.
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula je da je rok u kojem bi se euro mogao uvesti razdoblje od pet do sedam godina. Nadalje, u Strategiji se naglašava da bi, kada je utjecaj konverzije na cijene u pitanju, moglo doći do povećanja cijena za oko 0,20 postotnih bodova (povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije. Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice, ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka.
– Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU-u, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice – ustvrdila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, dodajući kako Hrvatska treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije i realne konvergencije.
– Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa, a kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU-u. Ta je razina dohotka otprilike na onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces – naglasila je Martina Dalić.
Uz navedeno, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, u okviru kojeg kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine. To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala, naglasila je potpredsjednica Vlade, uz napomenu da je Hrvatska ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s europodručjem te na strukturu našega monetarnog sustava, u kojem već i danas dominira euro.
Pritom je rekla kako je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru, što znači i da je naša monetarna politika u znatnoj mjeri ograničena zbog te činjenice, odnosno da HNB diskrecijski može upravljati otprilike s 20 do 30 posto novčane mase.
HNB zauzdao kunu
Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu kupnjom 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397618 kuna za jedan euro, u cilju zaustavljanja jačanja kune u odnosu na euro. To je druga devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a tijekom 2017. godine središnja je banka pet puta intervenirala na deviznom tržištu kupujući svaki put devize, u ukupnom iznosu od 947 milijuna eura.