Bacanje hrane postao je ozbiljan i skup problem u zapadnom svijetu, toliko da, primjerice, Španjolska, prema navodima britanskog Daily Maila, priprema zakon po kojem će restorani i barovi morati gostu spakirati sve što je ovaj ostavio na tanjuru.
Predviđa se da će se ono nepojedeno stavljati u tzv. "doggy bag", a ukoliko restorani i barovi to ne učine, mogla bi ih dostići kazna od gotovo 60 tisuća eura. Španjolska vlada je prije nekoliko dana usvojila nacrt tog zakona, za koji kažu da je sličan postojećem zakonodavstvu u Francuskoj i Italiji, za smanjenje 1,3 milijuna tona hrane i pića koje se bacaju u Španjolskoj svake godine. Španjolci su izračunali da vrijednost bačene hrane godišnje iznosi oko 250 eura po osobi.
Osim toga i supermarketi i restorani će po tom zakonu morati viškove hrane morati slati u već određene "banke hrane" ili ih davati nevladinim organizacijama.
Sprječavanje rasipništva
– Ovo je pionirski pravni instrument za sprječavanje rasipništva u prehrambenom lancu, od proizvođača do potrošača, što dovodi do financijskih gubitaka i utječe na okoliš. U svijetu u kojem, nažalost, glad i pothranjenost još uvijek postoje, to su stvari koje opterećuju svačiju savjest – rekao je Luis Planas, španjolski ministar poljoprivrede i ribarstva, hrane i okoliša.
Španjolska vlada je u nacrtu novog zakona predvidjela i druge mogućnosti iskorištavanja preostale hrane. Tako će se, na primjer, u slučajevima kada je voće prezrelo za prodaju, ono morati koristiti za izradu džemova ili sokova, ili u slučajevima kada više nije prikladno za ljudsku prehranu, mora se koristiti kao hrana za životinje ili kompostirati.
Kako bi izbjegli otpad, restorani će također morati osigurati kupcima besplatne posude u koje će im spakirati ostatke nepojedene hrane, što je praksa koja je inače neuobičajena u Španjolskoj. Ministar je još rekao da njihova vlada s ovim zakonom ne želi stvoriti "intervencionistički zakon", već zakon koji bi "podigao svijest" o rasipanju hrane. Ali, iako zakon nije obuhvatio ponašanje obitelji s viškovima hrane i nisu predviđene sankcije, ipak će, kažu, kućanstva biti na meti edukativnih kampanja.
S obzirom na prosječnu hrvatsku plaću, teško je vjerovati da naši građani idu u tolikoj mjeri po restoranima, naruče pa ne pojedu, a ako se to i dogodi, što s onim što je ostalo na tanjuru?
Ivan Vrdoljak, vlasnik "Zrna soli", iznenađen je odlukom španjolskih vlasti, nije čuo, kaže, a i čudno mu malo jer se kod njih u restoranu hrana ne baca.
Veći trošak i cijene
– Kad bi došlo do toga kod nas, to bi značilo veći trošak i veće cijene, trošak za novo radno mjesto koje prije nije bilo, a i za ambalažu. Kod nas se ionako gostima iz uljudnosti ponudi da im se hrana spakira za doma, možda desert koji im je previše, ili ih kuća želi počastiti. Osim toga, pitanje je bi li gosti htjeli ponijeti ako im je nešto ostalo, možda iz restorana ne idu ravno kući, možda im se i ne nosi dodatna vrećica – razmišlja Vrdoljak.
– To mi pari ludost – reagirao je na španjolski primjer Martin Grubiša, chef restorana hotela "Marvie".
– Sve što ostane na tanjuru se razvrstava i po ostatke dolaze ovlaštene tvrtke. Malo kad se dogodi da ostane nepojedene hrane, a na velikim svečanostima, kao što su svadbe ili krizme, sve što ostane mi spakiramo i oni odnesu sa sobom.
Slično su mnogi od nas i sami doživjeli, pa se pitamo po čemu su tamo u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj..., ljudi rasipniji od nas. Možda se može pomisliti kako je svaki Španjolac u prosjeku rasipan i ne brine se o posljedicama, ako godišnje baci hrane u vrijednosti 250 eura. Jesmo li i mi takvi? Nismo, rekli bi mnogi, ali ne i hrvatski statističari i stručnjaci koji se bave hranom.
– Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je svaki stanovnik u prosjeku bacio 71 kg hrane, pri čemu je najviše otpada (53 posto) nastalo u kućanstvima – navodi se u izvješću koje je podnijela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA).
Riječ je o novom izdanju kampanje "EU bira sigurnu hranu" koje je, osim brojki vezanih za bacanje hrane u Hrvatskoj, iznijelo i još neke poražavajuće činjenice. Tako se u Europskoj uniji godišnje baci 88 milijuna tona hrane. Procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU-u iznosi 143 milijarde eura. Europska komisija procjenjuje da gotovo 10 posto otpada od hrane nastane zbog nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani.
Kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni su prevelika količina kupljene i pripremljene hrane. Više od trećine kućanstava (39 posto) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka. Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je zabilježeno devet epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljela, među kojima je bilo najučestalije trovanje salmonelom.