Šibenčani su u eri ‘korone‘ otkrili vrtlarstvo: Žene koje nikad prije nisu kupovale navalile na pomidore i kukumare; Sadit će i po balkonima

Na šibenskoj tržnici ovih dana gotovo je podjednak broj banaka na kojima se prodaje povrće i onih na kojima se mogu kupiti sadnice pomidora, kukumara, tikvica, paprika, selena, petrusimena... koje se, kažu prodavači, kupuju više nego ikada prije.

Svatko tko ima makar kvadrat vrta ili barem neki pitar, čini se da je u ovo vrijeme korone pomislio kako je, zlu ne trebalo, dobro uzgojiti i imati barem neko svoje povrće.

– Neka ljudi sade, neka vide kako je to raditi! A osim toga, ko se bavi vrtlom neće obolit na živce – govori Dubravka Rudan iz Ružića i hvali se kako kod nje Šibenčani mogu kupiti čak pet vrsta pomidora, ali i ostalo povrće, sve po cijeni od tri kune po komadu.

– Žene koje nikada prije nisu kupovale sada odjednom traže sadnice. Kažu, sadit će u pitarima, po balkonima i teracama. Neka. Svitu triba radit, a s biljkama razgovarat pa da vidiš kako ti neće svakakve gluposti oko ove korone padati na pamet. Nećeš imati vrimena za to – smije se Dubravka, zadovoljna, očito, novim navikama Šibenčana.

Opekao se s Talijanima

Tisuće komada svakojakih sadnica ove je godine uzgojio i Ante Rajčić iz Unešića. Dio sadnica sada prodaje na pijaci, a najveći dio i sam sadi na svojim njivama kako bi tone paprika i pomidora kasnije i sam prodavao na tržnici.

– Pogledaj ove pomidore! Nisu to ka one tanke. Biž’ od takvih! Ali, pomidoru triba znati i posaditi. Vidiš, moraš je zakopat do prvih listića, a volovsko srce moraš polegnut i prvi cvit kad dođe odma okidat. Onda ćeš imati lipe i mesnate pomidore! – dijeli savjete svojim kupcima Ante.

I dok se sadnice kod većine prodavača prodaju po tri kune, a celer i peršin mogu se nabaviti i za jednu, odnosno dvije kune, na banku poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva iz Crljenika cijene su nešto veće, a cherry rajčice, koje mnogi rado žele imati u svojim vrtovima, prodaju se po rekordnih osam kuna. To je zato što je njihovo sjeme daleko najskuplje od svega ostalog povrća, objašnjava Neven Perica iz Crljenika.

Žena mu je, brzo dodaje, vlasnica OPG-a, a on je samo pomoćni radnik, ali očito, s obzirom na njegovu blagoglagoljivost, i glasnogovornik toga malog gospodarstva, koje se, ne propušta ni to kazati, nalazi u dvije županije: Šibensko-kninskoj i susjednoj Zadarskoj. Granica, smije se, prolazi posred njihove obiteljske kuće!

– Mi van priznajemo samo nizozemsko i izraelsko sjeme. Ništa talijansko, da me ne bi krivo svatili. Jedne su me godine zafrkali i reka san nećete više – pokazuje Perica svoje dobro razvijene, zelene i čvrste sadnice.

Iako su na njegovu banku pomidore, paprike i krastavci po četiri kune, kupaca ima više nego ikada. Sadnice je počeo prodavati koji dan nakon Uskrsa i za dan-dva, veli, više ih neće biti. Ipak, Šibenčani, dodaje, baš i ne prate trendove u povrtlarstvu pa su, kada je riječ o rajčicama, još ostali na kultivarima poput belle ili montecarla, dok Perica nudi izmir, carmello ili grumira. Prednost tih hibrida, slikovito će, ista je kao da vozite Yugo umjesto Mercedesa!

No, otkrivajući čari vrtlarstva, Šibenčani ne kupuju samo sadnice. Velika je potražnja i za sjemenjem, pa su kesice blitve, graška, graha ili salate već posijane. Potvrđuje to i Gordana Rak, vlasnica poljoprivrednog obrta u čiji kiosk ljubitelji zelenih kvadrata rado navraćaju.

Cvijeće u drugom planu

– Dosta mi dolazi puno ljudi koje nikada prije nisam vidjela! Sve više ljudi zanima i ekološka proizvodnja. Dosta se sjemenja usijalo. Traži se povrće, ne baš i cvijeće kao prijašnjih godina. Neće biti turizma, govore mušterije, pa se toliko i ne trude oko cvjetnica. Ali, zato se dosta kupuju voćke, posebno stare sorte jabuka koje su se na tržištu pojavile prije dvije-tri godine – ističe Rak, kod koje se i ove godine mogu kupiti sadnice batata.

Cijena je četiri kune po komadu, ali navale baš i nema. Možda sladak okus te nutritivno visokovrijedne povrtnice, koja se obično priprema kao i krumpir, mnogima ne odgovara, ali bi se u ovo doba korone i ta navika možda mogla promijeniti. I to upravo kao zamjena za krumpir.

Rak nudi i objašnjenje. Od ove godine, kaže, u prodaji više nema Tuberitea, odnosno sredstava koja su se desetljećima koristila kako bi se spriječila klijavost konzumnog krumpira kod skladištenja. Zabranjena su u zemljama Europske unije zbog njihove aktivne tvari klorprofama, a za koju je utvrđeno da je štetna za ljudsko zdravlje.

Pitanje je stoga, kaže Rak, što će ove godine biti s krumpirom. S obzirom da da je batat puno skuplji od krumpira i u trgovinama košta 15, čak i 20 kuna po kilogramu, mnogima kojima je ova korona-kriza već zaprijetila velikim osiromašenjem dobro bi mogao doći slatki batat iz vlastita uzgoja.