Ova petorka baš zna znanje: Upoznajte pobjednike prve kviz lige šibenskih srednjih škola

Marko Čubrić, Karlo Vrančić, Marta Skorić, Roko Silov i Duje Huljev su InKVIZitori i nemaju, naravno, nikakve veze sa zloglasnom inkvizicijom, ali imaju s kvizom, kako to sugerira način pisanja ove imenice. Učenici su trećeg razreda šibenske Gimnazije Antuna Vrančića i za njih nitko ne može reći da uče samo zbog dobre ocjene, nakon koje naučeno brzo zaborave.

Često se, naime, upravo to predbacuje današnjim generacijama srednjoškolaca, no navedena petorka uživa u znanju i poručuje kako učenje može biti vrlo zabavno. Potvrdili su to i nedavnom pobjedom u prvoj šibenskoj kviz ligi srednjih škola u kojoj su pokazali kako puno toga znaju od opće kulture i glazbe preko povijesti i zemljopisa do informatike i koječega još te da uspješno savladavaju sve izazove, trik pitanja i logičke zavrzlame natjecanja u kojem je sudjelovalo 15 ekipa iz gotovo svih šibenskih škola.

Marko, Karlo, Marta, Roko i Duje pod mentorstvom profesora geografije Emila Matuše postali su prvaci kviza koncipiranog i organiziranog po svim pravilima kvizaške “struke” i ponosni su vlasnici drvenog pehara, autor kojeg je šibenski kreativac Mario Juras poznat kao Lulas.

I dok profesor Matuša, inače rođeni Zagorac koji se, prema vlastitom priznanju, “udao” u Šibenik, tvrdi kako je njegova uloga u pobjedi InKVIZitora minorna te da 99 posto uspjeha leži na leđima samih učenika, Marta, Marko, Karlo i Roko ističu kako je ovo natjecanje i sudjelovanje u kvizu koji je počeo u listopadu prošle godine i održavao se svakog drugog ponedjeljka u kultnom šibenskom klubu Azimut za njih bilo pravo otkriće! Nisu, kažu, osobito skloni izlascima u grad. Kao uostalom cijela njihova generacija. Povremeni odlasci u kafiće koji bi im prestajali biti zanimljivi već nakon nekoliko mjeseci te bi im preko noći postajali obične “rupe” u koje nitko tko drži do sebe više ne želi ići ili, najčešće, ostanak kod kuće, igranje igrica, gledanje filmova i serija na računalima, ili tipkanje po mobitelu, druženje na društvenim mrežama i drugim platformama, uobičajeni su oblici zabave današnjih srednjoškolaca.

Četiri pametnjakovića i jedna pametnica

Ali, nakon prve sezone kviz lige koju je pokrenuo i osmislio poznati šibenski kvizaš i profesor geografije i povijesti Krešimir Škugor te dobro ogranizirana i uhodana Kviz udruga Šibenik, upravo s ciljem da mlade izvuče vani i ponudi im novi sadržaj - spoj zabave, natjecanja i znanja, Marta, Marko, Karlo i Roko ne kriju oduševljenje. Dijeli ga s njima, vjerojatno i peti član tima Duje Huljev, ali na dogovoreni razgovor u “crtaoni” šibenske gimanazije, nije stigao. Zbog greške u komunikaciji, objašnjava Karlo, inače kapetan ekipe. Razgovor o kvizu, druženju, timskom radu i tomu kako su otkrili ovu kombinaciju učenja i zabave, odvija se u sjeni pooštrenih mjera zbog širenja koronavirusa, pa je zgrada gimnazije prazna. Sve je u znaku priprema za on line nastavu, no četvero mladih “pametnica” zajedno sa svojim mentorom, još uvijek je pod dojmom pobjede i osvojenog pehara znanja. Kviz liga srednjoškolaca za dlaku je pobjegla koronavirusu. Završila je, naime, koji dan prije negoli su uvedene prve mjere u borbi protiv Covid-19.

Većina InKVIZitora: Duje, Marko, Karlo i Roko pohađaju isti razred prirodoslovno-matematičkog smjera Gimnazije Antuna Vrančića, dok je Marta trećašica iz općeg smjera. Prije kviza nisu se osobito družili, a sada su, može se slobodno reći pravi tim koji priželjkuje nove kviz izazove i nova druženja u Azimutu gdje su ih dolazili bodriti nastavnici i brojni vršnjaci.

- Za kviz smo čuli od profesora Matuša. Rekao je da bismo se mogli okupiti, Marta nam se pridružila i ovo nam je bio prvi put da smo bili zajedno, objašnjava Marko i dodaje kako do sada nije bio pasionirani gledatelj kviza, a kamoli igrač.

- Volim, kada mogu, pogledati Potjeru, a Milijunaša baš i ne. Uglavnom dobro pogađam odgovore, a za natjecanje na našem kvizu nisam se pripremao. Zanima me povijest, fizika i starija umjetnost, a starije je sve ono što je prije 20. stoljeća. Najlakše pitanje koje nam je bilo na natjecanju odnosilo se na državu koja nema zastavu u obliku kvadrata ili pravokutnika, jer to svi znaju! Nepal, naravno, govori Marko i dodaje da ga najviše zanima fizika, ali u školi o tomu ne uče dovoljno zanimljive i teške stvari! No, i mimo fizike, zanima ga još puno toga. Čak i lektiru, smije se, “srednje” čita, a u ekipi je bio “specijalist” za povijest.

Kapetan Karlo ističe kaže kako su na kviz otišli u želji da se zabave, a onda su otkrili da tu mogu puno toga naučiti, ali i koliko je važan timski rad. Predrasude su, kaže, da učenicima matematičke gimnazije idu samo prirodoslovni predmeti.

Svestrani “matematičari”

- Mnogi matematičari u ovoj gimnaziji pronađu se u raznim stvarima. Manje im je bitna priča o ocjenama, a više da nađemo sebe u nečemu. Znate, kada imate žicu za matematiku, fiziku i informatiku, još dok ste mlađi guraju vas u tom smjeru, a poslije sami počnete otkrivati i druga područja koja vas zanimaju, čak i u društvenim znanostima. Od malena se bavim informatikom, evo sada i iz astronomije idem na državno natjecanje, ako se ne odgodi. Također, od 5 ili 6 godine treniram košarku i tu sam dosta aktivan. Prije ovoga nisam se kvizom bavio, ali termin Potjere i Milijunaša bio je rezerviran za gledanje, ako to ne bih stigao, onda bar na mobitelu za ručkom što roditelji baš i ne vole!

Sudjelovanje u kvizu, objašnjava dalje Karlo, nije bilo puko pogađanje nasumično odabranih činjenica, već je do puno odgovara trebalo doći logikom i timskim radom.

- Naša je ekipa vrlo brzo isplivala na prvo mjesto i tu smo se održali do kraja. Od 15 ekipa u finale su se plasirale četiri s najviše bodova. Uz nas tu su još bili Lovci, također iz Gimnazije i oni su nam bili najveći rivali, te ekipa Sirotinje iz Ekonomske i Inglorius Bastards iz Medicinske škole. U finalnom dijelu brisali su nam se prethodno stečeni bodovi, tako da nije bilo baš lako, ali na kraju se pokazalo da smo u svim kategorijama pitanja imali najviše bodova. Meni se to natjecanje svidjelo zato što nas je zainteresiralo za neka nova znanja, jer kada dođete kući tražite odgovore na neka pitanja, guglate, pročitate i proširite vidike. Problem je što nas se forsira da učimo puno činjenica koje danas možete u roku od pet minuta naći na internetu, a ne uči nas se da razvijamo kritičko razmišljanje, smatra Karlo.

Marta pak još pamti uzbuđenje i nestrpljenje s kojim se očekivalo proglašenje pobjednika. Bodovi se u završnoj večeri nisu prikazivali na ekranu, pa, koliko su se svi u ekipi trudili pratiti jesu li točno odgovorili ili ne, sve do zadnje minute nisu mogli biti sigurni u pobjedu. Još više, pamtit će druženje i razgovore nakon što bi natjecanje završilo, a počelo guglanje kako bi se pronašli odgovori na pitanja za koja nisu bili sigurni da su ih pogodili.

Ajmo guglati

- Čim bi završio kviz, dok bi se još brojili bodovi, odmah bismo išli guglati da vidimo gdje smo falili, pa onda nešto što ne znaš naučiš. Kako je svako pitanje u podlozi imalo i glazbeni broj koji smo također pogađali, uvijek kada bih čula neku pjesmu, u autu i slično, odmah bih išla na youtube da vidim tko ju izvodi da znam ako bi nam to bilo na kvizu. I tako. Na mobitelu postoje aplikacije s kvizovima i to znam igrati, ali ovo je bila prilika za nešto novo i super se pokazalo. Došli bismo uvijek ranije ili, ako bi nam škola bila poslijepodne išli bismo s nastave ravno u Azimut, a onda diskusija nakon kviza i druženje. Stvarno super iskustvo, oduševljena je Marta.

Koliko god da gimnazijski program pruža široko opće znanje, nitko ne može u svemu biti jednako dobar, dodaje Roko, koji je u timu bio zadužen za “jedinstvena” pitanja. Roko je tako odmah na početku lige, u listopadu prošle godine, iz prve, bez puno razmišljanja, pogodio, točnije znao, da je Rijeka europska prijestolnica kulture, a najlakšim pitanja smatra ono u kojem je trebalo pogoditi koja je aplikaciji za učenje stranih jezika najpoznatija na svijetu. Duolingo, ako niste znali!

- Mislim da pitanja nisu bila baš previše komplicirana za srednjoškolce. Bilo je to iskustvo koje vrijedi ponoviti..., kaže Roko.

I hoće, jer se već sada naveliko šuška o jesenjem nastavku natjecanja i proširenju lige. Odnosno, uvođenju školskih natjecanja s kojih bi se pobjednici plasirali dalje za novu kvizašku ligu u Azimutu. A do tada će i ovo izvanredno stanje oko koronavirusa vjerojatno biti već daleka prošlost.