StoryEditorOCM
ZanimljivostiZANIMLJIVO

Odakle dolaze najviše osobe u svijetu? Stranci tvrde - iz Dalmacije! Evo mjesta s rekorderima, pogledajte kartu

Piše DALMACIJA SD
4. prosinca 2023. - 14:51

Znate li da na obali Jadranskog mora žive ljudi koji su najviši na svijetu? To se navodi na početku jednog zanimljivog videa.

– To se odnosi posebno na ljude iz Dalmacije, prosječna je visina Dalmatinaca oko šest stopa (1,83 metra). Zašto su toliko visoki? Zbog genetike, hrane i stila života. Dalmatinci imaju genetsku predispoziciju da budu visoki, a sve je potpomognuto hranom koju jedu. Bave se sportom... Zato sljedeći put kad dođete na Jadran, ne budite iznenađeni ako ste niži od Dalmatinaca. To je sve dio jadranskog šarma... – navodi se u kratkom filmiću, pogledajte ga OVDJE.

image

i n s t a

image

i n s t a

Već smo pisali da su mladići iz Dalmacije trenutačno najviše osobe na svijetu u dobnoj kategoriji od 18 godina. Pokazalo je to veliko antropometrijsko istraživanje među 1803 mladića i 782 djevojke u 66 škola u 23 grada, dobi od 17 do 20 godina.

Istraživanje, koje se provodilo u svim hrvatskim obalnim županijama, ali i u Karlovačkoj županiji, pokazalo je da u Splitsko-dalmatinskoj žive najviši mladići, a prosjek je nevjerojatnih 184,1 centimetar, dok su – ako promatramo srednju visinu po gradovima – rekorderi Makarani: ondje je prosjek visine muških srednjoškolaca čak 187,6 centimetara.

Dakle, stranci su ipak nešto pogrešno naveli, Dalmatinci nisu visoki u prosjeku 183 cm, nego 184,1 centimetar.

Znanstvenici za usporedbu navode da je prosječna visina 18-godišnjih Nizozemaca (muškaraca), koji su među najvišim ljudima na svijetu, 182,4 cm, pa ih Dalmatinci itekako "šišaju".

image

S D

Istraživanje je znakovito naslovljeno "Obala divova: antropometrijsko istraživanje srednjoškolaca na jadranskoj obali".

Inače, antropometrija je, objašnjava Hrvatska enciklopedija, istraživačka metoda antropologije kojoj je cilj utvrđivanje dimenzija ljudskoga tijela i njihovo prosuđivanje. Mjerenja se obavljaju na tijelu (somatometrija) ili na kosturu čovjeka (osteometrija).

Kad se pobroje i usporede svi rezultati, prosječna visina mladića je 182,6 cm u svih osam županija, dok je u četiri dalmatinske županije taj prosjek 183,7 cm, zbog čega su znanstvenici i izvukli zaključak da u Dalmaciji trenutno žive najviši mladići na svijetu.

Inače, u spomenutom istraživanju najniži mladići rastu u Karlovačkoj županiji – 180,6 cm, a najviši, kako smo već naveli, 184,1 cm, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prosjek za djevojke je 168 centimetara.

Zanimljivo je da su mladi vojni regruti 1883. godine s područja Dalmacije bili visoki 171 cm, što dovoljno govori o tome koliko su današnja djeca viša. Također, djeca su znatno viša u svim jadranskim županijama nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. Najniži su školarci u Hrvatskom zagorju, ali u kontinentalnom dijelu Hrvatske takvo se istraživanje nije provodilo više od 100 godina pa se ne zna kakvo je stanje danas.

Istraživanje su provodili Fakultet sportskih studija Masarykova sveučilišta u češkom Brnu, Gimnazija u Metkoviću, Fakultet sporta u crnogorskom Nikšiću i Ekonomska škola iz crnogorskog Bara. Istraživanje potpisuju Pavel Grasgruber, Stipan Prce, Nikola Stračárová, Eduard Hrazdíra, Jan Cacek, Stevo Popović, Sylva Hřebíčková, Predrag Potpara, Ivan Davidovič i Tomáš Kalina.

Iz Dalmacije je sudjelovao dr. sc. Stipan Prce, kineziolog iz metkovske gimnazije, s kojim smo i razgovarali 2019. Evo što nam je tada rekao:

– Istraživanje je pokazalo nekoliko za nas zanimljivih činjenica. Jedna je da smo trenutno među najvišim narodima u svijetu i da imamo potencijal za daljnji rast, što nema većina europskih zemalja. Naša je prednost genetski potencijal koji još uvijek nije ostvaren. Uzorak su bili učenici četvrtih razreda srednjih škola iz svih gradova od Dubrovnika do Pule.

Istraživanje u Hrvatskoj je počelo 2016. godine, kad su počela mjerenja tjelesne visine učenika. Izlaskom rada u znanstvenom časopisu završen je dio koji se odnosi na Hrvatsku i plan je ponoviti nešto slično za 10 godina. Dva su osnovna razloga zbog kojih je Masarykovo sveučilište provodilo navedeno istraživanje.

Prvi je što su oni napravili projekt i dobili sredstva za jedno takvo istraživanje. Drugi razlog su visine naših 18-godišnjaka. Znalo se da smo visoki i samim time interesantni za slična istraživanja – kaže nam Stipan Prce, navodeći da bi Hrvati, kada se ostvari naš genetski potencijal, mogli i trajno postati najviši narod na svijetu.

Prci smo napomenuli da je zanimljiv podatak da su mladi ljudi (vojnički regruti) 1883. bili visoki između 165,5 cm i 171 cm.

– Podatak koji se nalazi u mnogim istraživanjima diljem svijeta jest da vršnjaci u povijesti i danas nisu iste visine. Sami znate da kad odete u kuće građene prije samo 100 godina, imate problem prolaska kroz ulazna vrata, koja su niska. S današnjim vratima nemate tih problema jer su prilagođena vašoj visini. Poznat je podatak na svjetskoj razini da su 18-godišnjaci viši svakih 10 godina za 1-1,5 cm. S obzirom na to da spominjete istraživanje koje je u ovom trenutku staro 136 godina, znači da bi oni trebali imati razliku od 14 do 20 cm u tjelesnoj visini. To je razlog i zašto su djeca u prosjeku viša od svojih roditelja za 2-3 centimetra – kaže Prce, kojega smo upitali zbog čega su mladi Dalmatinci toliko visoki.

– U visini Dalmatinaca ključna je genetika. Na tjelesnu visinu utječu pozitivni i negativni aspekti koji utječu na rast i razvoj djece. Pozitivni su povećanje kvalitete prehrane, odnosno količina unesenih kvalitetnih aminokiselina, a negativni je slaba zdravstvena skrb. Ključan utjecaj na visinu je genetska struktura. To je područje gdje su Dalmatinci dobri i to je osnova za pretpostavku koja govori o daljnjem rastu. S obzirom na to da su zemlje zapadne Europe dosegnule svoj maksimalan genetski potencijal, treba očekivati da ćemo za 10 godina, odnosno u sljedećem istraživanju, unaprijediti našu tjelesnu visinu. To ćemo ostvariti napredovanjem u zdravstvenoj skrbi, kao i podizanjem BDP-a, što će nam omogućiti iskorištavanje punog genetskog potencijala – zaključuje Prce.

01. studeni 2024 05:40