Ljetno računanje vremena u ovoj godini završava u noći između subote i nedjelje 30. listopada u 3 sata pomicanjem vremena za jedan sat unatrag, pa će se računati kao 2 sata.
Podsjetimo, još 2020. razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata. Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tijekom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.
Čemu uopće pomicanje sata?
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor - ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. godine, jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci. U tom razdoblju energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar - ni ekološki, a ni financijski. No, od tada se sve promijenilo, pa su i razlozi za pomicanje sata jednostavno nestali.
Dapače, puno je razloga koji govore u prilog ukidanju pomicanja sata, a prvi je - zdravstveni razlog. U više istraživanja se navodi da pomicanje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca. Jedno istraživanje nam govori da čak i broj prometnih nesreća u SAD-u poraste za 6 posto unutar tjedan dana nakon proljetnog pomicanja sata.
A niti uštede u energiji više ne postoje
U principu je zimsko vrijeme pravilo. Naime, tijekom zimskog računanja vremena je sunce najviše na nebu u podne. Opće je prihvaćeno da je zimsko vrijeme točno, prirodno. No, sve je u konačnici stvar dogovora, a kakav god da bude bolji je od ovog nepotrebnog, zbunjujućeg i na kraju štetnog običaja da se dva puta godišnje potpuno poremeti životni ritam. Samo zato što se nitko ne može dogovoriti da se ta glupost ukine.