Mnogi marendu tijekom pauze potraže u trgovačkim lancima gdje se u takozvanim toplotekama nude gotova jela. Toplo, kuhano ili pečeno, praktično i spremno za ponijeti – pomislit će mnogi, a koliko je zapravo zdravo i u kakvim uvjetima pripremljeno?!, piše Dubrovački.hr
Upravo je ovih dana objavljeno kako je čak 38 posto uzoraka iz toploteka ‘palo‘ prilikom analize, a spominju se neželjeni ‘začini‘ u hrani poput escherichije, plijesni i stafilokoka...
Kakva je situacija na dubrovačkom području i koliko se redovito kontrolira hrana i uvjeti, otkrila je voditeljica Odjela za hranu Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, dr. Ivana Ljevaković-Musladin.
- Rezultati mikrobioloških ispitivanja hrane iz toploteka trgovačkih lanaca prema kojima čak 38 posto uzoraka nije udovoljilo propisanim mikrobiološkim kriterijima, u skladu su s rezultatima mikrobioloških ispitivanja koje je proveo i provodi Odjel za hranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Naši rezultati pokazuju višegodišnji stalni trend – oko 35 posto gotovih jela ne udovoljava propisanim mikrobiološkim kriterijima, upozorava dr. Ljevaković-Musladin te nastavlja:
- Razlog su bile prisutne enterobakterije (bakterije crijevnog podrijetla), stafilokoki (uglavnom podrijetlom od ljudi), aerobne mezofilne bakterije (prisutne svuda oko nas) – mikroorganizmi koji su u hrani prisutni uslijed propusta u higijeni tijekom pripreme i čuvanja. U posljednjih pet godina patogeni mikroorganizmi poput salmonele i listerije su nađeni izuzetno rijetko, uglavnom u sirovom pilećem mesu, otkriva sugovornica.
Podsjeća voditeljica Službe za hranu kako Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije provodi kontrolu mikrobiološke ispravnosti hrane najčešće dva puta godišnje u svakom objektu koji sa Zavodom ima sklopljeni ugovor za navedenu kontrolu.
- Pri odabiru hrane koja će se kontrolirati vodimo se načelom rizične hrane, dakle, biramo onu vrstu hrane koja predstavlja veći mikrobiološki rizik jer rizike treba kontrolirati. U toplotekama (a i drugdje) najveći rizik predstavljaju jela s više sastojaka, koja zahtijevaju puno manipulacije u pripremi ili koja sadrže sirove sastojke (na primjer, sirovo povrće). To su salate od povrća, riže, tjestenine, mesnih ili ribljih proizvoda. No, rizik predstavljaju i salate od sirovog povrća poput ribanog kupusa, salata od rajčice, krastavaca, paprike, rikule i zelene salate jer često to povrće ne bude dobro oprano. Oko 35 posto takvih salata je mikrobiološki neispravno. Također, rizik predstavlja i hrana koja je stara, odnosno koja je dugo čuvana, navodi dr. Ljevaković-Musladin.
Dala je i odgovor na pitanje na što kupci trebaju obratiti pažnju prilikom odabira marendi:
- Prilikom kupnje hrane iz toploteke najbolje je voditi se zdravim razumom. Ukoliko vam hrana ne izgleda svježe, najbolje je odlučiti se za nešto drugo. Obratite pažnju na uvjete čuvanja hrane. Topla jela trebaju biti na temperaturama iznad 60 Celzijevih stupnjeva, a hladna ispod 8 Celzijevih stupnjeva. Datum pripreme hrane koja može duže trajati bi trebao biti istaknut. Ukoliko je moguće, birajte upravo pripremljeno i birajte jela koja su potpuno toplinski obrađena (dobro kuhana i pečena). Važno je naglasiti da gotova jela iz toploteka treba što prije pojesti ili spremiti u hladnjak do konzumacije kako bi se spriječilo razmnožavanja bakterija uslijed pogrešnog čuvanja hrane ili nehigijene nakon kupnje, savjetuje dr. Ljevaković-Musladin koja je dodala i koje doba godine je rizičnije:
- Naravno da je rizik od mikroorganizama u hrani veći u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura koje pogoduju njihovom rastu i razmnožavanju. To znači da ljeti treba obratiti više pažnje uvjetima čuvanja hrane, zaključuje stručnjakinja za Dubrovački.hr