Stiže sezona grijanja, stručnjak otkrio kako možete osjetno uštedjeti na računima: ‘To je jedini način...‘

Sezona grijanja je pred vratima, a iz Vlade su proteklog tjedna stigle najave o povećanju cijena energenata od 10 do 15 posto. Ministar financija Marko Primorac najavio je i smanjenje subvencija za građane za struju i plin kako bi se smanjili negativni učinci u državnom proračunu.

Jesen i zima koji su pred nama nikad neće biti skuplji, a mnogi, posebice umirovljenici i studenti, koji već ionako imaju (pre)mala primanja, ne znaju kako će podnijeti novo poskupljenje režija, piše Jutarnji list

Početkom tjedna na zagrebačkoj Savici građane su u poštanskim sandučićima dočekale poruke o potrebi zamjene razdjelnika topline pod prijetnjom kazne više od 6000 eura.

“S obzirom na to da ste u cijeloj zgradi ugradili razdjelnike 2014. godine, a istima ističe valjanost baterije prema Zakonu o tržištu toplinske energije, dužni ste zamijeniti, odnosno postaviti nove, kako bi ih se moglo pravilno i točno očitavati. Baterije kao takve nije moguće mijenjati, nego se mijenja cijeli razdjelnik. Ako to ne učinite, primijenit će se čl. 50 istog Zakona koji propisuje kaznu za fizičku osobu u visini od 1327,23 do 6636,14 eura”, istaknula je u svojoj poruci zagrebačka tvrtka Plinoservis Kuzman specijalizirana za sustave grijanja, prenosi Poslovni.hr.

Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, diplomirani pravnik i vodeći stručnjak za komunalne i stambene teme u Hrvatskoj, za Poslovni je komentirao koji je to jedini zakonski mogući način da se osjetno uštedi na računima.

"Poruka koju su građani ovih dana dobili u sandučićima nije primjerena jer je bazirana na strahu i nekoj vrsti prijetnje iako ima pravno uporište. Zamjena baterija, odnosno ugradnja novih razdjelnika nakon 10 godina, uopće nije regulirana zakonom, ali jest ugovorom između ovlaštene tvrtke i krajnjeg kupca. Koliko znam, krajnji kupci obvezali su se na to, a cijena promjena baterije i cijena razdjelnika faktički su jednake tako da tu ne proizlazi nikakva šteta za krajnje korisnike", objašnjava Vladanović.

“U tim člancima propisana je obveza svih vlasnika samostalnih uporabnih cjelina u zgradi ugraditi uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije odnosne razdjelnike. Također, isti zakon propisuje i kazne od 1.500 do oko 6.000 eura za krajnje vlasnike koji tako ne postupe”, dodaje.

Vladanović tvrdi da je ugradnja razdjelnika trenutno jedino legitimno i zakonski moguće rješenje kojim je moguće iz perspektive potrošača doskočiti jeftinijim računima.

“Ugradnja razdjelnika u dijelu javnosti svojevremeno je negativno dočekana i smatrana je nekom vrstom nameta, a to nije točno. Naime, manji dio građana je smatrao da će ugradnjom razdjelnika jednostavno prestati plaćati račune ili da će oni biti nezamislivo jeftini. Naravno da to nije istina. Istina je da računi mogu biti dosta jeftiniji. Treba znati da razdjelnici imaju dvojako značenje. Prvo je ušteda energije, a drugo racionalizacija troškova. Zgrade i stanovi koji nemaju ugrađene razdjelnike praktično plaćaju račune po korektivnom faktoru i koeficijentu 2. To u prijevodu znači da će vlasnik stana koji nije ugradio razdjelnike plaćati znatno skuplje račune za grijanje nego onaj vlasnik stana koji se odlučio na ugradnju razdjelnika. To je objektivna činjenica”, govori Vladanović za Poslovni.hr i ističe kako računi za grijanje uz razdjelnike mogu biti i do 25 posto jeftiniji.

“Uzmite za primjer da živite u zgradi ili stanu bez razdjelnika. Ako vi, primjerice, ne boravite u svom stanu tijekom zimskih mjeseci vama će računi za grijanje uredno stizati bez obzira što radijatore niste palili. Isto tako, uvijek isti računi stizat će i vama koji racionalno koristi radijatore, palite ih po potrebi i susjedu koji ima odvrnute radijatore na najjače cijeli dan i pritom otvoren prozor usred zime. Zašto bi netko plaćao tuđe nesavjesno korištenje toplinske energije, pogotovo u trenutku općeg poskupljenja energenata?”, upitao se Vladanović. Napominje kako trošak zamjene razdjelnika jednokratno iznosi dvadesetak eura, a na godišnjoj razini građane košta samo očitanje mjerila od otprilike 4 eura.

“Taj iznos se vrati kroz dva ili čak jedan mjesečni račun”, zaključuje.