Rušimo mitove o gripi i prehladi: djeluju li antibiotici, je li češnjak čudotvoran lijek, može li mokra kosa biti okidač, pomaže li pileća juha

Stigla je sezona gripe i prehlade. Cijepljenje je u tijeku, ali je činjenica da se velik broj ljudi ne odaziva na pozive za cijepljenje jer se namjeravaju braniti na svoj, već prokušani način, koji, po njihovu mišljenju, funkcionira.

Neki se pouzdavaju u neka starinska pravila zaštite koja nisu za odbaciti, ali je pitanje koliko se mogu koristiti u široj primjeni, jer među njima ima mitova i legendi koje ipak treba srušiti. Navodimo neke od njih, a doc. prim. dr. sc. Anamariju Jurčev Savičević, epidemiologinju i voditeljicu Odjela za nadzor nad tuberkulozom i drugim respiratornim infekcijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, zamolili smo da ih komentira.

Mnogi ljudi vjeruju da će dobiti gripu upravo ako se cijepe!? I baš poznaju neke koji su se cijepili i za nekoliko dana se razboljeli!?
– Ne. Cijepljenjem se ne može dobiti gripa. U današnjem cjepivu nema živih virusa gripe, nego dijelova njegovih površinskih antigena, hemaglutinina i neuraminidaze, na koji organizam cijepljene osobe stvara antitijela koja ga štite u kontaktu s virusom gripe. Nakon cijepljenja bilo kojim cjepivom potrebno je određeno vrijeme da se antitijela stvore, nema cjepiva kojim ćete se danas cijepiti i na tu bolest odmah sutra biti imuni. Ako se kod nekoga pojave simptomi nakon cijepljenja, opet ovisno o tome o kojim je simptomima riječ, moguće je da je osoba bila u inkubaciji bolesti (za gripu obično dva-tri dana) u trenutku kad se cijepila, moguće je da se radi o nekoj drugoj infekciji nevezano uz gripu ili da je u pitanju nuspojava cjepiva (vrućica, glavobolja, znojenje, umor, slabost, bolovi u mišićima i zglobovima) koja obično prolazi spontano za dan-dva. Konačno, cjepivo se ne mora poklapati s cirkulirajućim virusima jer se sastav cjepiva procjenjuje i određuje oko šest mjeseci prije početka cijepljenja protiv gripe. Ali ni u kom slučaju cjepivo koje se danas koristi ne uzrokuje gripu.  

Može li preventivno uzimanje antibiotika spriječiti da se oboli od gripe, jer ima i onih koji su ovih dana u potrazi za antibioticima da bi se zaštitili. Mnogi doduše pitaju u ljekarni "antibiotike protiv gripe" (očito ne znaju za što služe antibiotici, njima je to vjerojatno ime za tablete...!?).
– Ne. Antibioticima ni kod prevencije ni kod liječenja gripe bez komplikacija nema mjesta. Gripa je uzorkovana virusom, a na njih antibiotici ne djeluju. Trenutak kad antibiotici ulaze u priču o gripi jest pojava sekundarne bakterijske infekcije kao komplikacije gripe, a samo onda kad to liječnik procijeni i ordinira. Općenito, nepotrebno uzimanje antibiotika, odnosno uzimanje bez prave medicinske indikacije, može dovesti do stvaranja rezistencije na antibiotike i pojave tzv. superbakterija, kojih su mogućnosti liječenja bitno ograničene. Dakle, ne uzimajte antibiotike na svoju ruku, ni za gripu ni za bilo koju drugu infekciju!  

Mogu li osobe bez simptoma bolesti prenijeti virus!? Jesu li opasne i kako ga šire?
– Da. Moguće je zaraziti druge osobe dan prije pojave simptoma gripe, a zaraznost traje pet – sedam dana nakon pojave simptoma. Neki ljudi, osobito mala djeca i osobe oslabljenog imunološkog sustava, mogu i dulje širiti virus gripe. Najveća je ipak zaraznost u prva tri-četiri dana bolesti, kad su simptomi najizraženiji. Virus se širi kapljičnim putem dok osoba kašlje ili kiše, ali i govori. Te kapljice mogu pasti na sluznice osoba u blizini (unutar jedan-dva metra udaljenosti), odnosno mogu se udahnuti. Gripa se također može dobiti dodirivanjem površina ili predmeta (rukohvati, slavine, tipkovnice, telefonske slušalice, kvake...) na kojima se nalazi virus gripe, a zatim dodirivanjem usta, nosa ili eventualno očiju. Stoga pranje ruku u prevenciji gripe ima nezaobilazno mjesto.  

Preporučuje se ne izlaziti na hladnoću ako nismo dobro utopljeni, bez kaputa ili jakne, kape, rukavica... jer ćemo se prehladiti ako nam je hladno!? Propuh je za mnoge također veliki okidač za bolest!
– Akutne virusne infekcija dišnih puteva javljaju se češće u hladnijem dijelu godine. Međutim, ne uzrokuje hladnoća ni gripu ni prehladu jer je za to potreban živi uzročnik. Odnos između izloženosti hladnoći i infekcije respiratornog sustava temelji se na složenoj interakciji. Vjerojatno hladni zrak, hlađenje površine tijela i stres induciran snižavanjem tjelesne temperature uzrokuju patofiziološke reakcije kao što su refleksna vazokonstrikcija (stezanje krvnih žila) u sluznici dišnih puteva i suzbijanje imunoloških odgovora koji su odgovorni za povećanu osjetljivost na infekcije. Stoga je važno da se ljudi znaju zaštititi od štetnih posljedica hladnoće odgovarajućim odijevanjem i obuvanjem, a osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebice kardiovaskularnih i repiratornih bolesti, preporučuje se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.  

I ne daj bože izići vani mokre kose jer je to siguran put u bolest!? Ljudi sjede u frizera i po sat vremena dok se dobro ne osuše!?
– Mokra kosa definitivno nije uzrok gripe, ali je, u kontekstu prethodnog odgovora, dobra ideja pričekati da se kosa osuši, a onda izići na hladan zrak.  

U sezoni gripe ne preporučuje se vježbanje, ali i drugo fizičko naprezanje, čak ni veći kućanski poslovi, jer sve to povećava rizik od obolijevanja. Dakle, vježbati ili ne?
– Umjerena fizička aktivnost višestruko je korisna te ju je dobro prakticirati i u sezoni gripe. Ako imate gripu, nije preporučljivo baviti se intenzivnom tjelesnom aktivnošću jer trebate mirovati kako biste svome imunološkom sustavu dali mogućnost da se sam obrani od uzročnika bolesti bez dodatnih opterećenja.  

Ne preporučuje se boravak u pregrijanim prostorijama jer navodno zagrijan i suh zrak pogoduju širenju virusa. Je li to točno?
– Hladan i suh zrak pogoduje širenju kapljica koje sadrže virus gripe. Pregrijani zrak u prostorijama isušuje sluznicu nosa i grla i nepovoljno utječe na lokalnu imunološku reakciju, a neprovjetrenost prostorija povećava koncentraciju virusa u zraku i mogućnost zaraze. Stoga je važno redovito provjetravati prostor, više puta dnevno, pogotovo ako je u njemu bolesnik s gripom.  

Pileća juha je najbolji lijek kad se prehladite, a tajna je navodno u bogatom sadržaju cinka u pilećem mesu!?
– Pileća juha, kao i druge tople tekućine, neće izliječiti ni prehladu ni gripu, ali će ublažiti grlobolju te nadoknaditi tekućinu. Čovjek se bolje osjeća kad pojede nešto toplo. Međutim, nema znanstvenih dokaza da pileća juha ima nekih drugih posebnih sastojaka koji bi izliječili gripu.  

Neki tvrde da nema boljeg lijeka protiv gripe od kombinacije češnjaka, slanine/pancete i čašice rakije ili vina. To naš narod masovno prakticira stoljećima i to je mnogima još uvijek alfa i omega postupanja!? To što smrde po češnjaku, smatra se prirodnim!
– Opet ću, kao liječnik koji prakticira medicinu zasnovanu na dokazima, reći da za tvrdnje da su češnjak, đumbir, ehinaceja, slanina itd. dovoljni za liječenje ili prevenciju gripe nema dovoljno dokaza. Povremena istraživanja nisu dovoljna za potvrdu tih tvrdnji. Narodna medicina, pak, na osnovi tradicionalnih iskustva preporučuje neka sredstva, hranu ili mjere, dijelom i zbog toga što ništa drugo nije bilo na raspolaganju. Mišljenja sam da ništa od navedenoga, ako se konzumira umjereno, neće štetiti i da ni sa čim ne treba pretjerivati. Zdravi životni stilovi mogu pomoći u prevenciji bolesti, ali specifično na virus gripe ne djeluju. Što se tiče nekih skupih pripravaka koji navodno sprječavaju ili liječe gripu, kupnja je stvar osobnog izbora. Osobno ih ne kupujem.  

Nije se dobro u zimskim mjesecima i sezoni prehlade i gripe prečesto prati, tuširati... jer i to može povećati vjerojatnost od obolijevanja. U to vjeruje još puno ljudi (dokaz ne treba tražiti dalje od gradskog autobusa, op.a.).
– Higijenu redovito treba održavati, nevezano uz respiratorne infekcije, a za izbjegavanje održavanja higijene u sezoni gripe nema ama baš nikakvog razloga.  

Prehladu možemo otjerati ako se na prve znakove odmah bacimo u krevet i dobro preznojimo. Ili ako smo u prilici da odemo u saunu!?
– Odlazak u krevet, da. Gripa nije bezazlena bolest te ju je važno preležati i radi oporavka vlastita organizma i radi relativne izolacije u kućnim uvjetima. Ključ ponašanja kod pojave gripe se sastoji od dva elementa: paziti na sebe i ne inficirati druge. Osobi koja ima gripu ne bih savjetovala da odlazi u saunu. Hodajuća je opasnost za druge ljude, a virus gripe se neće riješiti znojenjem.  

Valja izbjegavati i socijalne kontakte, osobito odlazak u kino, kazalište, šoping-centre, ali i u bolnicu, ambulantu... tamo je koncentracija virusa najveća!?
– Ako se sami zatvorite u svoja četiri zida, nema šanse da dobijete gripu! Ali nitko nije otok i ovisni smo o nekim ljudskim interakcijama i kretanjima. Teško je reći ljudima koji moraju raditi, školovati se, odvesti djecu u vrtić da ograniče kretanje, ali je u standardnom setu preporuka izbjegavanje napučenih prostora. U tome i jest problem prevencije bolesti koje se prenose zrakom. Teško je ne dijeliti isti zrak. Uz to se zimi češće boravi u zatvorenim prostorima koji se ne provjetravaju dovoljno, pa se u njima nalazi više mikroorganizama. A kad su bolnice i ambulante u pitanju, nije sporno da u njima imate veću vjerojatnost da dođete u kontakt s nekim tko ima gripu i od kojeg se možete zaraziti. Ali ako imate stvarnu potrebu za bolnicom ili ambulantom, onda ćete, naravno, ići. Sasvim je druga situacija ako imate gripu (bez komplikacija). Onda je poželjno i ispravno da ostanete u kućnoj njezi da biste se oporavili i da ne biste ugrozili druge ljude.  

Gripa se može dobiti i ulaskom u lift, diranjem kvaka, vrata... Izbjegavajte ih, idite pješice i služite se laktovima za otvaranje vrata, preporučuju neki.
– Da. Virus izvan tijela može kratko preživjeti (oko sat vremena) pa dodirivanje kontaminiranih predmeta ili površina može biti odgovorno za inficiranje. U tom smislu se ne može dovoljno naglasiti važnost pranja ruku. Kad se to spomene, onda se čini kao prejednostavna mjera koja nije neka velika znanost, ali se važnost pranja ruku definitivno, s obzirom na njihovu učinkovitost u sprječavanju zaraznih bolesti, podcjenjuje. Redovitim pranjem ruku dokazano se smanjuje prijenos virusa gripe. To podrazumijeva pranje sapunom i vodom barem 20-ak sekundi (ne kratko močenje ruku vodom) te dobro sušenje ruku po mogućnosti papirnatim ručnikom ili toplim zrakom. Alternativno, mogu se koristiti i dezinficijensi na bazi alkohola. Također, treba izbjegavati rukama dirati nos, usta i oči.  

Kod nas još nije ušlo u masovnu modu nošenje kirurških maski, iako se turisti iz nekih dalekoistočnih zemalja cijelo ljeto šetaju s tim maskama po gradu, a neki ih preporučuju u vrijeme gripe i za domaću upotrebu!?
– Nemam jednostavan odgovor na to pitanje. Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti nošenje kirurških maski izvan zdravstvenih ustanova u prevenciji gripe ne preporučuje jer nema dovoljno dokaza o njihovoj učinkovitosti. Na Dalekom istoku se maske češće nose, posebice u sezoni gripe, pa svejedno imaju značajan broj oboljelih. Kad se nošenje maski preporučuje kod bolesnika, obično slijedi logiku da se time prekrivaju nos i usta te smanjuje širenje kapljica u okolinu. Drugi spočitavaju da se time zanemaruju druge preventivne mjere, poput pranja ruku ili odlaska na kućno liječenje. Što se tiče preventivnog nošenja maski kod zdravih osoba, može pružiti dodatnu zaštitu ako je u kućanstvu bolesnik od gripe o kojem skrbite i s kojim ste u bliskom kontaktu.

Stoga je pitanje nošenja maski izvan zdravstvenih ustanova stvar osobnog izbora. Ako je netko već odlučio nositi masku, onda je treba nositi ispravno. Nema nikakvog smisla pokriti usta, a ne pokriti nos. Treba je promijeniti dva puta dnevno ili češće ako postane mokra. Tada je treba staviti u plastičnu vrećicu, baciti u smeće te potom oprati ruke. Napominjem da su kirurške maske za jednokratnu uporabu te se ne koriste ponovno.

Sumarno, učinkovitost kirurških maski u prevenciji gripe je limitirana. Što se tiče turista, koji te maske kod nas nose i ljeti, vjerojatno nisu svjesni da, za razliku od njihovih prenapučenih sredina sa zagađenim zrakom, dolaze u sredinu zavidne kvalitete zraka. Glede nekih zdravstvenih rizika, ovdje im nisu potrebne. U zdravstvenim ustanovama, zaštitne maske imaju svoje mjesto u kontroli infekcije i ono je precizno definirano.  

Ako se dobro osjećamo, ne možemo prenositi virus gripe na druge!? Navodno između 20 do 30 posto ljudi koji imaju virus gripe uopće ne pokazuju simptome!? Što je istina?
– Ne u smislu da brojne osobe danima nesvjesno mogu širiti gripu. Premda postoje osobe koje nemaju simptoma ili imaju manje izražene simptome, ili oni kraće traju. Smatra se da su takve osobe općenito manje zarazne od osoba s visokim temperaturama i izraženim simptomima. Međutim, čovjek već dan prije pojave bolesti, dok se čini zdrav, može širiti virus.  

Uzimanje velikih količina vitamina C najbolja je pomoć!?
– Nema znanstvenih dokaza da vitamin C prevenira gripu. To je vitamin koji je neophodan za ljudsko zdravlje i ispravno funkcioniranje organizma, ali nije dokazano da uzimanje većih količina može prevenirati virusne bolesti. Kako je topiv u vodi, višak vitamina C lako se izluči mokraćom, ali nema smisla pretjerivati s njegovim unosom.  

Gripu ćete dobiti sigurno ako vam je pao imunitet zbog nekog razloga!?
– Vaš rizik da ćete je dobiti je zasigurno veći nego kod zdrave, imunokompetentne osobe koja je također u kontaktu s virusom, ali to ne znači da ćete je automatski dobiti.  

Gripa i prehlada će proći same i ne treba uzimati nikakve lijekove!?
– Gripa je bolest koja je najčešće samoizlječiva, dakle ne trebaju lijekovi osim simptomatskih – za snižavanje temperature, smanjenje kongestije nosne sluznice (začepljenja nosa), ublažavanje kašlja... Antivirusni lijekovi, ako se počnu koristiti u prva dva dana bolesti, mogu smanjiti simptome i skratiti trajanje bolesti.  

I na kraju, kako prevenirati gripu?
– Zaključila bih da je važno jačati vlastiti imunitet kvalitetnom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, odmorom i reduciranjem stresa koliko je to uopće moguće u današnjem ritmu življenja i rada, općenito jednim zdravim načinom života. Treba redovito prati ruke i provjetravati prostorije. Cijepljenje je specifična mjera prevencije gripe. Cijepljenjem štitite ne samo sebe, nego i svoju okolinu. Učinkovitost cjepiva protiv gripe je različita od sezone do sezone, a ovisi o tome u kojoj se mjeri cirkulirajući sojevi virusa podudaraju s cjepnim sojevima. Također, na učinkovitost cjepiva utječe i dob i zdravstveno stanje cijepljene osobe, kao i prethodna cijepljenja. Stoga se u ovom trenutku ne može predvidjeti koliko će ovogodišnje cjepivo biti "pogođeno". Međutim, kod osoba koje su u većem riziku od komplikacija gripe, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjem za 20 posto je bolje nego da te osobe ostanu nezaštićene. Stoga je preporuka cijepiti starije osobe, kronične bolesnike, štićenike i djelatnike domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika, zdravstvene radnike, one koji će profesionalno ili privatno biti u kontaktu s osobama koje imaju povećani rizik a ne smiju se cijepiti, trudnice... Kako uskoro počinje cijepljenje protiv gripe, možete se cijepiti kod svojih liječnika ili na zavodima za javno zdravstvo.

Vitamin C?
– Nema znanstvenih dokaza da vitamin C prevenira gripu. To je vitamin koji je neophodan za ljudsko zdravlje i ispravno funkcioniranje organizma, ali nije dokazano da uzimanje većih količina može prevenirati virusne bolesti. Kako je topiv u vodi, višak vitamina C lako se izluči mokraćom, ali nema smisla pretjerivati s njegovim unosom.