Prema studiji koju je iz uglednog znanstvenog časopisa Lancet objavio londonski The Economist, Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojoj ima najviše slučajeva visokog krvnog tlaka.
Prema toj studiji, jedna od osam smrti u svijetu uzrokovana je visokim krvnim tlakom. To stanje je glavni rizični faktor za bolesti srca i bubrega i izrazito povećava šansu za nastanak moždanog udara. Nova studija, publicirana u Lancetu, pokazuje koliko je ta pojava učestala. Općenito, svaka peta žena i svaki četvrti muškarac imaju povišen krvni tlak. Opće prihvaćeno mišljenje je da se radi o bolesti bogatih, ali noviji podaci govore drugačije.
Najbolja prevencija
Centralna i istočna Europa imaju najvišu učestalost kod muškaraca, dok najvišu učestalost kod žena ima područje supsaharske Afrike. Prevalencija je najniža u bogatim zapadnim i azijskim zemljama, uključujući Južnu Koreju, Ameriku i Kanadu. U samo 36 zemalja, od kojih su gotovo sve u Africi, visoki tlak je učestaliji kod žena nego kod muškaraca.
Dobro poznati uzroci visokog tlaka uključuju manjak fizičke aktivnosti, debljinu i prehranu koja uključuje prevelike količine soli i alkohola, a siromašna je voćem i povrćem. Nedavne studije impliciraju povezanost prehrane u ranoj životnoj dobi, izloženost olovu, zagađenju zraka i buci kao faktorima koji mogu uvjetovati povišenje tlaka u kasnijoj životnoj dobi. Smatra se da čisti zrak i zdrava prehrana mogu imati puno važniju ulogu nego što se prije mislilo. Studije pokazuju da su se vrijednosti krvnog tlaka osoba iz bogatih zemalja započele smanjivati prije nego što su dijagnostika i liječenje postali sveopće prihvaćeni.
Sve ovo sugerira da prevenciju povišenog krvnog tlaka treba započeti u mnogo ranijoj životnoj dobi jer su uzroci mnogo kompleksniji i ne obuhvaćaju samo medikamentozno liječenje i promjenu načina života.
- Interesantno je da do životne dobi od 40-50 godina u Hrvatskoj nešto više muškaraca obolijeva od hipertenzije, ali u trenutku kada kod žena dolazi do menopauze, tada se povećava i broj "tlakašica", pa tako nakon 65. godine života u Hrvatskoj nešto više žena u odnosu na muškarce boluje od povišenog krvnog tlaka - kazuje doc. dr. Nediljko Pivac, kardiolog iz splitskog KBC-a.
Kao što to već "ptice na grani" znaju, kardiovaskularne bolesti su vodeće u zapadnom svijetu, pa i Hrvatskoj, po smrtnosti.
- U Hrvatskoj je oko 47,5 posto svih smrtnosti uvjetovano kardiovaskularnim bolestima. Ako je već netko prije u obitelji imao povišeni krvni tlak, odosno ako je od njega bolovao ili čak umro, vjerojatnost je veća da će netko od njegovih potomaka također bolovati od povišenog krvnog tlaka. Dakle, genetska predispozicija je vrlo bitna. Nadalje, na hipertenziju utječe okoliš u kojemu živimo, način života, stres, unošenje soli u organizam, prehrana... Naravno, kao što je poznato, ne valja dosoljavati hranu jer mi u procesiranoj hrani već imamo dovoljno soli. Ne bismo smjeli dosoljavati nijednu hranu jer je to upravo okidač za povišeni krvni tlak. Recimo, u Africi ima plemena koja sol uopće ne poznaju, odnosno uopće je ne stavljaju u hranu i ne znaju za povišeni krvni tlak - kazuje dr. Pivac.
- Najbolja prevencija je tjelovježba, trčanje, hodanje, plivanje, vožnja bicikla i za te aktivnosti bi trebalo svaki dan odvojiti od 30 do 45 minuta vremena, pa bi onda slučajeva povišenog krvnog tlaka bilo puno manje. Ujedno, treba jesti dijetalno, dosta povrća i voća, umjereni unos alkohola i obvezno kontrolirati težinu, odnosno smanjiti težinu kod pretilih osoba i - opet napominjem - ne dosoljavati hranu. Svakako, treba jesti i plavu ribu jer je ona dobra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti - kazuje dr. Pivac.
'Tihi ubojica'
Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj je najviše slučajeva povišenog krvnog tlaka zabilježeno u Slavoniji.
- I u Dalmaciji je zabilježen povećan broj slučajeva, iako smo očekivali da će brojke biti manje. Što se tiče simptoma, hipertenzija nema simptoma, zbog toga je zovemo tihi ubojica i da bi osoba bila sigurna da nije "tlakaš", odnosno da nije dobila povišeni krvni tlak, trebala bi barem jednom godišnje izmjeriti tlak i ako je taj tlak dobar, opet bi ga morala prekontrolirati za oko godinu dana, jer se u tu godinu dana i ako dobije povišeni krvni tlak ništa dramatično neće dogoditi.
Tlak nije dobro mjeriti nakon nekih većih napora ili većeg nerviranja, jer to nije pravo stanje tlaka. Tlak treba mjeriti u stanju mirovanja, odnosno svakodnevnih aktivnosti i to je pravo stanje tlaka kod neke osobe - zaključuje doc. dr. Nediljko Pivac.