Prava istina o solarijima: uskoro zabrana i u Hrvatskoj! Liječnici upozoravaju na opasnosti, neće ih moći svi koristiti

Jeste li primijetili kako neki ljudi čak ni zimi ne gube svoju boju? Koža im je savršeno tamna, posebno sjajna i nikad ne blijedi. Rijetki su oni sretnici kojima je priroda podarila preplanuo ten bez muke, a oni koji to pokušavaju rekreirati troše vrijeme, ali i novac na solarije. Primjera radi, opasnost od solarija posebno su naglasile Australija i Brazil gdje je uvedena potpuna zabrana komercijalnih solarija za umjetno sunčanje.

Prilikom uvođenja te zabrane, obje zemlje naglasile su kako je ona temeljena na dokazima iz sustavnih pregleda i provjera koje potvrđuju jaku povezanost između korištenja solarija i povećanog rizika od melanoma.

Večernji list sada najavljuje kako bi već od ove jeseni na snazi u Hrvatskoj na snazi mogla biti zabrana korištenja solarija za sve one mlađe od 18 godina. Predlažu to liječnici u sklopu Akcijskog plana za borbu protiv raka, upozoravajući kako su solariji visoko rizični čimbenici za nastanam melanoma.

Dozvolu za rad daje Ministarstvo zdravstva

Odlazak u solarij u Hrvatskoj je još uvijek pomalo tabu tema i pojedinci svoju boju iz "ćelije" za sunčanje pripisuju mediteranskom podneblju kojim smo blagoslovljeni i dugim, čak i zimskim, sunčanim danima. Drugi pak od solarija bježe kao opareni. Kojoj god skupini od ovi dvije pripadali, važno je u svoju procjenu unijeti i riječ stručnjaka i taj stav potkrijepiti činjenicama. 

- U SAD-u se povećala potražnja i potreba, ali i trend te cijela ta industrija, tvrde iz zagrebačkog solarija "Suncokret" odakle dodaje i kako u toj zemlji postoji čak 14 specijaliziranih sajmova posvećenih industriji sunčanja. Nastavljaju kako su u Europi donesena stroga pravila i norme vezane za jačinu solarija i lampi koje se redovito kontroliraju i mjere, a onda se rezultati tih mjerenja šalju u Ministarstvo zdravstva koje izdaje rješenje i odobrenje za rad. Kako kažu, određeni solariji se koriste čak i u bolnicama. 

Dijagnostička i terapeutska laserska oprema koja se primjenjuje u medicinske, stomatološke i kozmetičke svrhe mora, uz opće zahtjeve iz Pravilnika o temeljnim zahtjevima za uređaje koji proizvode optičko zračenje te uvjetima i mjerama zaštite od optičkog zračenja, udovoljavati i posebnim zahtjevima za sigurnost, navedenim u normi HRN EN 60601-2-22:2013: Medicinska električna oprema – Dio 2-22: Posebni zahtjevi za temeljnu sigurnost i nužne značajke kirurške, kozmetičke, terapeutske i dijagnostičke laserske opreme i HRN IEC TR 60825-8:2008: Sigurnost laserskih proizvoda – Dio 8: Vodič za sigurnu uporabu laserskih zraka na ljudima.

Štetan učinak solarija negiraju sve dok se u njega odlazi u granicama "normale" odnosno od 20 do 40 puta godišnje. 

Shutterstock

‘Solarij je duplo štetniji‘

- Sve što nije uravnoteženo škodi, govore nam te dodaju kako to uvelike ovisi i o tipu kože zbog čega ne postoji univerzalno pravilo, a tvrde i da im klijenti često dolaze zbog liječničke preporuke za povećanjem količina vitamina D kao i zbog raznih kožnih oboljenja poput psorijaze. Kako svaka koža nije ista, tako ni sve lampe nisu iste, a oni u svojoj ponudi imaju i one koje navodno potiču stvaranje kolagena te s drugim spektrom svjetlosti koje služe za ljepotu, kožu, smanjuju nastanak bora...

Nevia Delalle, doktorica medicine i specijalistica dermatologije i venerologije opovrgavanja njihove teze jer karcinomi kože pripadaju skupini po incidenciji najbrže rastućih karcinoma što je usko povezano s izlaganjem kože suncu. 

- Popularnost preplanulog tena je na sreću sve manja, ali još uvijek nije dovoljna osviještenost štetnosti kako sunca, tako i solarija za koji se mislilo da se radi o sigurnijem načinu tamnjenje što nije točno. Prema istraživanjima International Agency for Research on Cancer (IARC), solariji povećavaju rizik za nastanak melanoma za oko 20% te nije pronađena korelacija s dobrim učincima istih, govori nam Delalle koja domeće kako je netočan i mit je da je solarij manje štetan od sjedenja na suncu za vrijeme najveće insolacije u sredini dana.

Doktorica Nevia Delalle stručnjakinja je za dermatologiju

Boris Kovačev/Cropix

Prema informacijama kojima raspolaže ova liječnica, solarij je u tim situacijama dvostruko štetniji nego kada bismo to isto vrijeme proveli po mediteranskim suncem. Iako su nam iz Suncokreta kazali kako onima svjetlije puti savjetuju da se upute u solarij jedan do dva puta prije odlaska na ljetovanje i duljeg provođenja vremena na otvorenome, doktorica demantira i tu tezu. 

- Odlazak u solarij prije godišnjeg odmora kao „dobra“ priprema kože za sunce je potpuno pogrešna konstatacija, jer je površina vašeg tijela u solariju 100% izložena UVA zračenju u usporedbi s parcijalnom insolacijom na prirodnom suncu. Veći rizik od nastanka melanoma imaju osobe s više godišnjih odlazaka u solarij (više od 10 godišnje) te ovisi i o dužini izlaganja, a za svaki sljedeći odlazak se rizik povećava za 1,8%. Veći rizik imaju i oni koji su prije 35 godina bili izloženi umjetnom UV zračenju (1,59%). Rizik za nastanak više primarnih melanoma raste za oko 3% kao i za razvoj atipičnih madeža, naglašava šefica poliklinike Dermalife. 

Koža je starija i oštećenija

Stručnjakinja objašnjava kako ne postoji priprema kože koja može garantirati da je osoba sigurno. No, posebno napominje kako se jedna skupina "ni pod razno" ne bi trebala odlučiti na odlazak u solarij. Riječ je o osobama keltskog tipa odnosno onima jako svijetle puti koji su crvenokosi, imaju pjegice i svijetle oči, a koji uvijek izgore i rijetko potamne. Na "kvarcanje" ne bi trebali ni oni s velikim brojem madeža, a ne smijemo zaboraviti nabrojiti i korištenje brojnim fotosenzitivnih preparata lokalnih i sistemskih koji nakon izlaganja suncu/solariju mogu izreagirati estetski neprihvatljivim hiperpigmentacijama.

Kako kaže, opće je poznato da UV zračenje oštećuje DNA u stanicama kože koja pamti svaku insolaciju tijekom života, uključujući i sva izlaganja suncu tijekom djetinjstva. To može izazvati nekontrolirani rast stanica kože, nastanak planocelularnog, bazocelularnog karcinom i melanoma, jednog od najinvazivnijih karcinoma uopće. Nastaju i brojna druga oštećenja poput prekanceroznih promjena, ali i onih estetskih koji su jedan od razloga zbog čega se ide u solarij, a krajnji rezultat je suprotan, jer koža je oštećena i starija.

Ako ste već odlazili u solarij i sada vas brinu njezine riječi, ima savjet i kako sanirati moguću nastalu štetu. Prije svega važno je napraviti detaljan, dermatoskopski pregled kože kako bi se dijagnosticirala sva potencijalna oštećenja nastala izlaganjem UV radijaciji.

- Ako postoje suspektne promjene, nužno ih je ukloniti i držati pod kontrolom. To znači daljnje, redovito pregledavanje kože cijelog tijela i reagiranje na vrijeme, jer su sve potencijalno maligne promjene u potpunosti izlječive u početnoj fazi.Ne izlagati se daljnjem utjecaju UV zraka kako prirodnih tako i umjetnih izvora. S druge strane, ako govorimo o anti agingu kod solarno oštećene kože, tada je potrebno značajno više kombiniranih postupaka kojima je potrebno nadomjestiti sve izgubljene i oštećene komponente srednjeg sloja kože, nadomjestiti hijaluronsku kiselinu, probuditi kolagenu stimulaciju. U svakom slučaju potrebno je značajno više različitih postupaka, a rezultati će ovisiti o razini UV oštećenja, objašnjava. 

Upozoravao i HZJZ

Tužne vijesti imamo i za sve obožavatelje tamnog tena, prema IARC-u zapravo i ne postoji siguran način na koji možemo potamniti pod utjecajem UV zračenje. Jednostavnije rečeno, nema te zaštite koja bi korištenje solarija i sunčanje na direktnom suncu učinila potpuno sigurnima. 

Doktorica Delalle ističe da je važno prije izlaska aplicirati provjerene preparate sa SPF 50+, a ne izlagati se direktno suncu, pogotovo ne u središnjem dijelu dana, već ranije ujutro i kasnije popodne. Postupno potamnjeti, nanijeti dobar bronzer, a može pomoći i kvalitetno sredstvo za samotamnjenje, koje mora biti naneseno ravnomjerno i nemojte zaboraviti oprati ruke poslije

Zakonski propisi različiti su od zemlje do zemlje, a u Hrvatskoj službenih zabrana, čak ni onih za maloljetnike nema. Ipak, na moguće opasnosti korištenja istih ukazali su i iz Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo odakle su naglasili kako je preplanuli ten kojem svi težimo zapravo samo obično - oštećenje kože!