S noćašnjim pomicanjem kazaljki unatrag, ponovno smo prešli na zimsko računanje vremena.
Spavamo sat vremena dulje, a i u ponedjeljak ćemo se za posao buditi sat vremena kasnije. Ali i zadržati stare dileme.
U ožujku 2019. godine Europski parlament podržao je direktivu kojom se – kao relikt prošlosti iz doba kad je ugljen bio glavno pogonsko gorivo – na razini Unije ukida polugodišnje pomicanje sata.
Razlike između Splita i Zagreba su velike, a kako neće biti između Stockholma i Atene, pa je Bruxelles tim propisom zemljama članicama prepustio odluku o tome hoće li se opredijeliti za ljetno ili zimsko računanje vremena. Čekala se samo potvrda Vijeća EU-a.
No, onda je došla korona. A svijet se u iduće dvije godine bavio sasvim novim, pandemijskim, potom ratnim, a na koncu i energetskim izazovima, tako da za definitivnu odluku o pomicanju kazaljki – nije bilo vremena.
Prof. dr. Viktor Čulić, internist i kardiolog sa splitskog KBC-a, svojedobno je na stranicama "Slobodne Dalmacije" detaljno opisao i negativne učinke pomicanja sata za zdravlje čovjeka. Istraživanja koja je provodio pokazala su da je u prva četiri radna dana nakon proljetne promjene računanja vremena rizik nastanka infarkta u populaciji koju pokriva najveća dalmatinska bolnica povećan oko 30 posto.
Na prosječnih desetak infarkta to znači dodatna tri. Puno je dokaza i da je pomicanje sata povezano s većim brojem prometnih nesreća i nesrećama na radu, kao i da "tlakaši", ljudi s glavoboljama i meteoropati jače osjete promjene. Medicina kaže da je organizmu potrebno najmanje pet ili šest dana da se na tu promjenu navikne.
U anketi Hrvatske gospodarske komore, čak 90 posto gospodarstvenika predložilo je ukidanje pomicanja sata: za ljetno računanje vremena u Hrvatskoj odlučilo se 60 posto ispitanika, dok je zimsko računanje odabralo njih 32 posto. Jedno je sigurno: kada se i ako doista ukine zimsko i ljetno računanje vremena, naše će tijelo imati jedan šok manje.
Što i nije tako beznačajna stvar. Vozačima je, doduše, već prešlo u naviku da administrativnom promjenom pozicija kazaljki na satu na snagu stupa i obveza paljenja svjetla u vožnji. No, to će ipak morati napraviti nekoliko dana kasnije.
Prema članku 102. novoga Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla u razdoblju od 1. studenoga do 31. ožujka. Dakle, svjetla su obvezna, ali tek od – utorka.
Što se tiče motocikala i mopeda, oni moraju imati upaljena svjetla tijekom cijele godine.