Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prvi je put objavila preporuke namijenjene smanjenju rizika za demenciju, koja danas pogađa 50 milijuna ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da će se u sljedećem desetljeću ovaj broj udvostručiti.
Među najvažnijim je preporukama: izbjegavanje pušenja i pretjerane konzumacije alkohola, redovita tjelesna aktivnost, te zdrava i uravnotežena prehrana. Neke su studije pokazale da aktivnosti poput rješavanja križaljki također mogu smanjiti rizik za demenciju, dok su ostali čimbenici koji pridonose smanjenju rizika bogat društveni život, održavanje zdrave tjelesne mase, kontrola krvnog tlaka, te kontrola koncentracija šećera i kolesterola u krvi.
Genetski čimbenici
Najvažniji čimbenik rizika za ovu bolest je starija životna dob, ali ona ne štedi ni mlade ljude, u čemu velik utjecaj imaju i genetski čimbenici. Međutim, najnovije američko istraživanje utvrdilo je da milijuni starijih osoba boluju od oblika demencije koji se pogrešno dijagnosticira kao Alzheimerova bolest, odnosno da čak trećina ljudi kojima je dijagnosticiran Alzheimer možda zapravo pati od potpuno novog oblika demencije koja ima vrlo slične simptome. Upravo zbog te činjenice smatraju da su svi dosadašnji pokušaji u otkrivanju lijeka za ovu neizlječivu bolest bili neuspješni. Rezultati ove studije objavljeni su u prestižnom časopisu Brain.
"Riječ je o vjerojatno najznačajnijem stručnom radu o demenciji objavljenom u zadnjih pet godina", smatra prof. Robert Howard.
Demencija je pojam koji se prvenstveno odnosi na lošije pamćenje, a potom i na niz intelektualnih teškoća s pamćenjem i razmišljanjem. Alzheimerova bolest najčešći je i najistraženiji oblik koji obično rezultira gubitkom pamćenja i ostalim znakovima kognitivnog pada, a povezana je s nakupljanjem dvaju proteina u mozgu, poznatih kao amiloid i tau.
Pretpostavlja se da su pacijenti možda patili od stanja koje se naziva limbičko-dominantna TDP-43 encefalopatija ili skraćeno LATE, koja uzrokuje simptome vrlo slične Alzheimerovoj bolesti. Vjeruje se da LATE utječe na "najstarije stare osobe", a to znači sve starije od 80 godina. Znanstvenici su utvrdili da mentalne sposobnosti smanjuje sporijim tempom nego Alzheimerova bolest, premda se, kad su ta dva stanja istodobno prisutna, simptomi razvijaju vrlo brzo. Danas ne postoji neki specifičan test za demenciju, a znakovi su ponekad vidljivi na mozgu i nakon smrti. Znanstvenici već dugo pokušavaju pronaći djelotvoran lijek za demenciju, no s obzirom na različite vrste i uzroke bolesti, njihov je cilj još vrlo udaljen.
Na razvoju lijekova rade i farmaceutske tvrtke, čiji je cilj ukloniti proteine amiloid i tau iz mozga, no sva su klinička ispitivanja dosad pokazala negativne rezultate. Istraživači vjeruju da bi se boljim razumijevanjem novog oblika demencije moglo doći do novih načina njezina liječenja, čak su izdali i priručnik kako bi podigli svijest i ubrzali istraživanja o novoj bolesti.
Amiloid i tau
Saznanja o LATE-u otvaraju mogućnost razvoja novih učinkovitijih načina liječenja.
"Ovaj oblik demencije sve je vrijeme prisutan među oboljelima, no tek smo ga sad identificirali. Jedan je od najčešćih, pa je ovo polazišna točka za daljnja istraživanja i razvoj terapije. Nema sumnje da mnogi ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest uopće ne boluju od nje. LATE vjerojatno reagira na drukčiju terapiju nego Alzheimer, što nam objašnjava zbog čega toliko ranijih lijekova za Alzheimerovu bolest nije prošlo u kliničkim ispitivanjima", kazao je dr. Peter Nelson sa Sveučilišta Kentucky koji je vodio istraživanje. Kaže i da je glavna prepreka kliničkom napretku nedostatak dijagnostičkih alata za LATE, pa je otkrivanje dijagnostičkih testova i ciljanih tretmana trenutno u fokusu aktualnih istraživanja.
Znakovi koji upućuju na bolest
Simptomi koji upućuju na bolest jesu: gubitak pamćenja, posebice za nedavne događaje (kratkotrajna memorija), zapuštanje vanjskog izgleda, teškoće u učenju i pamćenju novih informacija, teškoće u vremenskoj i prostornoj orijentaciji, u izvršavanju složenijih zadataka, teškoće u računanju, poremećaj sposobnosti prosuđivanja, poremećaj govora i ponašanja (depresija, iznenadni nastupi bijesa, agresija, besciljno lutanje...). Pojava jednog ili više simptoma je postupna te se, u pravilu, prati postupno napredovanje bolesti tijekom više mjeseci. Karakter bolesti polako narušava svakodnevni život oboljelog, ali jednako snažno utječe i na život obitelji ili skrbnika. S obzirom na to da ne postoji mogućnost izlječenja, ono što se svakako može poduzeti jest rano prepoznavanje bolesti, odgoda kasnih stadija bolesti te prilagodba svakodnevnog života. Da bi se to ostvarilo, potrebna je dobra informiranost o tijeku bolesti, početnim simptomima, kao i o postojećim mogućnostima skrbi, brige i usporavanja tijeka bolesti. Svrha je strategije zajedničkim pristupom osigurati dostupnost pravodobne i rane dijagnoze te liječenja osobama oboljelima od Alzeimerove bolesti, te osigurati uvjete za poboljšanje uvjeta njihova zbrinjavanja, inkluzije u društvo i destigmatizacije, posebice pružanjem pomoći obiteljima oboljelih u skrbi o oboljeloj osobi u okruženju vlastitoga doma.