Neočekivani jutarnji simptom mogao bi biti znak multiple skleroze? Može se javiti i do pet godina prije same dijagnoze

Multipla skleroza (MS) kronična je autoimuna bolest koja zahvaća mozak, leđnu moždinu i vidne živce.

Mozak i leđna moždina zajednički tvore središnji živčani sustav odnosno šalju poruke koje putuju između mozga i drugih dijelova tijela. Zahvaljujući tim porukama se možemo kretati, misliti i koristiti osjetila. Ipak, uzrok ove autoimune bolesti još uvijek nije poznat.

Simptomi MS-a su nepredvidljivi, a mogu se pojaviti pojedinačno ili u kombinaciji. Među onim poznatijima ubrajamo poremećaje vida, poteškoće s hodanjem, slabost odnosno ukočenost ekstremiteta, poremećaj ravnoteže, piše živim.hr.

Konstipacija i multipla

Budući da znanost neumorno radi na novim saznanjima o autoimunim stanjima, nedavna je studija objavljena u časopisu Neurology otkrila kako bi konstipacija (zatvor) mogla biti rani znak upozorenja za multiplu sklerozu.

Neurolozi također vjeruju da infekcije mokraćnog sustava, infekcije mjehura, depresija i seksualni problemi mogu ukazivati na to da netko nesvjesno pati od ovog stanja.

Znanstvenici su pregledali medicinsku dokumentaciju 20.174 osoba kojima je nedavno dijagnosticirana multipla skleroza i usporedili ih s kontrolnom skupinom od 54.790 osoba koje nisu imale tu bolest.

Istraživači su također usporedili osobe s MS-om s 30.477 osoba s Crohnovom bolešću te 7.337 njih s lupusom. Koristeći bazu medicinskih zapisa tražili su 113 bolesti i simptoma koji su se pojavili pet godina prije i nakon dijagnoze te za one kojima nije dijagnosticirana neka druga autoimuna bolest.

Izvijestili su da oni s MS-om imaju:

22 posto veću vjerojatnost da će imati depresiju

50 posto veću vjerojatnost da će imati konstipaciju

38 posto veću vjerojatnost da će imati infekciju mokraćnog sustava

47 posto veću vjerojatnost da će imati seksualnih problema

21 posto veću vjerojatnost da će imati problema s mjehurom (cistitis)

Također, znanstvenici su primijetili da je vjerojatnije da će se ova stanja pojaviti i kod osoba s Crohnovom bolešću i lupusom. Osim toga, znanstvenici su izvijestili da je 14 posto onih s MS-om koristilo recepte za antidepresive pet godina prije dijagnoze, u usporedbi s 10 posto osoba koje nisu imali MS.

Do pet godina nakon dijagnoze, 37 posto osoba s multiplom sklerozom imalo je recepte za antidepresive, u usporedbi s 19 posto bez ovog stanja.

Individualizam

- Naravno, neće svi koji imaju simptome poput konstipacije, razviti MS - rekla je dr. Celine Louapre sa Sveučilišta Sorbonne u Parizu dodajući da gore spomenuti simptomi mogu biti i znakovi drugih bolesti.

Međutim, prema ovoj bi se doktorici saznanja iz znanstvene studije mogla pokazati korisnima za one koji su pod visokim rizikom od MS-a, odnosno za one koji imaju obiteljsku predispoziciju.

/Shutterstock

Iako su gore spomenuti manje poznati simptomi kod nekih pojedinaca prepoznati kao simptomi MS-a ipak pacijenti još uvijek obično prvo detektiraju problem s očima i hodanjem. Zbog nepredvidivosti simptoma, pacijentima mogu proći godine da im se dijagnosticira bolest.

Prednosti ranog dijagnosticiranja multiple

- Prepoznavanje faze koja prethodi bolesti kod pojedinca ima dvije potencijalne koristi. Točna identifikacija etioloških čimbenika za bolest ovisi o tome da je pretpostavljena izloženost prethodila biološkom početku bolesti i da identificirani simptomi nisu povezani s odgodom dijagnoze.

Drugo, točno predviđanje da je pojedinac u prodromalnoj fazi bolesti nudi primamljivu mogućnost da bi intervencija u ovoj fazi mogla spriječiti ili odgoditi razvoj tipičnijih kliničkih manifestacija - napisali su dr. Ruth Ann Marrie, profesorica na Sveučilištu Manitoba u Kanadi, i dr. Raffaele Palladino, profesor medicine na Imperial College London.

Ograničenja studije

Istraživači su primijetili da je glavno ograničenje u njihovoj studiji to što baza podataka koju su koristili nije sadržavala druge čimbenike, poput razine obrazovanja, etničke pripadnosti ili socioekonomskih čimbenika, tako da nisu mogli utvrditi igraju li ti čimbenici ulogu u dijagnozi.

Još jedno ograničenje je to što studija uključuje nešto manje osoba mlađih od 25 godina, što bi, prema autorima, moglo objasniti višu dob dijagnoze od očekivane. Autori primjećuju da ostaje nejasno jesu li pretklinička stanja čimbenici rizika za MS ili jednostavno nespecifični rani simptomi MS-a.

Međutim, nadaju se da rani znakovi mogu pomoći znanstvenicima da razumiju biološke mehanizme koji se javljaju kod MS pacijenata prije nego što se stvarni simptomi bolesti razviju, piše živim.hr.