Svakog dana susrećemo se s milijunima bakterija i ne možemo mnogo učiniti da to ne bude tako - gotovo sve što dodirnemo prekriveno je njima. No koliko se oko toga trebamo zamarati?
Odgovor se krije negdje između "prilično" i "više nego što se brinemo trenutno". Malo opreza nikad dosta.
Naime, Američki centar za kontrolu bolesti i njihovu prevenciju, kako prenosi portal The List, kao glavni način koji pomaže u sprječavanju zaraze predlaže češće pranje ruku. Ruke je potrebno prati prije, tijekom i nakon pripremanja hrane, nakon korištenja toaleta, prije i nakon kontakta s bolesnom osobom, nakon mijenjanja pelena, nakon kihanja, kašljanja i puhanja nosa, nakon diranja smeća i nakon kontakta sa životinjom.
No izdvajaju i popis "najprljavijih mjesta" s kojima se susrećemo na dnevnoj bazi. I diramo ih, a nakon toga ruke često - ne operemo. Kako biste izbjegli zarazu u ovo vrijeme kad se prehlade i gripe tek zahuktavaju, pokušajte ipak obratiti pažnju na higijenu nakon što budete u kontakstu sa sljedećim "odvratnim" mjestima:
1. Daska za rezanje
Dr. Charles Gerba poznatiji u rodnoj Americi kao "Doktor Germ" tvrdi kako je priprema hrane na dasci za rezanje poput uranjanja hrane u bazen bakterija. Za ABC News je objasnio kako jedna prosječna daska za rezanje ima do 200 puta više fekalnih bakterija od daske na WC školjci
Zašto se to događa? Zato što ljudi svoju dasku samo ispiru onda kad ona zahtjeva detaljno pranje. Potrebno ju je prati nakon svakog korištenja.
2. Spužvica za pranje suđa
Grozno je što je predmet zaslužan za čišćenje onaj najprljaviji.
Kako biste izbjegli trovanje ili zarazu, mijenjajte spužvicu svakog tjedna ili ju barem dobro dezinficirajte. Nakon pranja suđa temeljito operite ruke.
3. Boce kečapa i majoneze
Pakiranja kečapa i majoneze koja stoje na slobodno klorištenje u pekarama i restoranima brze hrane odvratna su iz jednostavnog razloga - većina ljudi ne pere ruke koliko bi trebala.
Mikrobiologinja Kelly Reynolds savjetuje da ih nikada ne dirate bez ubrusa, direktno, naročito ako ćete kasnije dodirivati svoju hranu. Napominje i kako trebate oprati ruke prije obroka.
4. Vrata hladnjaka
Dio kuhinje koji mnogi ne čiste onoliko često koliko bi trebali. U stvari, stručnjaci savjetuju kako biste hladnjak (izvana i iznutra) trebali prati jednom mjesečno.
"Točke koje najčešće dodirujemo u stanu, poput ručke hladnjaka, pokazale su se 40% vremena pozitivnima na bakterije koje izazivaju običnu prehladu", rekla je za Fox News liječnica Birgit Winther.
Hladnjak perite u vrućoj vodi i deterdžentu za pranje posuđa, naročito ako je netko od ukućana bolestan.
5. Kuhinjske krpe
Kuhinjska krpa koja je "za sve" nikada niej dobra opcija. Na njenoj vlažnoj površini vrebaju često opasne bakterije. Što ju prije zamijenite običnim papirnatim kuhinjskim ručnicima, potencijalno ćete kasnije oboljeti od nekih učestalih zaraza poput prehlade.
Ako se ne možete odreći krpe na koju ste naviknuli, mijenjajte ju minimalno dvaput tjedno.
6. Kolica u samoposlugama
Možda najprljaviji predmet koji dirate na dnevnoj bazi svakko su kolica i košare u trgovinama. Dr. Gerba savjetuje vam da prebrišete dršku vlažnom dezinfekcijskom maramicom, a nakon obavljenog šopinga također obavezno operite ruke.
7. Novčanik i torba
Ručne torbice u stalnom su kontaktu s našim rukama, ali i s različitim površinama. Bilo bi poželjno paziti da ne dodiruju podove, a potrebno ih je češće i oprati ili odnijeti na kemijsko čišćenje. Također, nakon rukovanja s novčanicima poželjno je prati ruke.
"Jednom kad bakterije dospiju na površinu torbe, vjerujte da će završiti i na vašim rukama!", upozoravaju doktor Peter Barratt za medical Daily.
Neka istraživanja pokazala su i da četiri od pet torbi imaju zabrinjavajuću razinu kontaminacije, naročit uzevši u obzir da se u njima često nalazi pribor poput make up-a koji dolazi u izravan kontakst s licem i sluznicom.
8. Dugmad u dizalu
I ona na bankomatima, na POS aparatima i slično. Liječnici savjetuju da kad god možete koristite članke prstiju umjesto jagodica za upiranje u spomenute "botune" - ta su mjesta rjeđe u izravnom kontaktu sa sluznicom.
9. Radni stol na poslu
Ne treba napominjati koliko su tipkovnice i miševi koje su tu na "javnu upotrebu" zapravo prljavi. Najbolje bi bilo da se s kolegama dogovorite o načinu dezinfekcije. Malo alkoholnog octa ili vlažnih maramica mogu spasiti stvar.
Pokušajte ne jesti za stolom, savjetuju stručnjaci, učinit ćete uslugu i sebi i drugima.
10. Tekući sapun
Grozna statistika: 25% tekućih sapuna za ruke ima na svojim dispenzerima fekalne bakterije. Najveća količina njih se nikada ne čisti, pa se tamo "kote" milijuni bakterija. Pazite koliko temeljito perete ruke, potrudite se to što bolje obaviti i uvijek možete postupak ponoviti svojim osobnim dezinfekcijskim sredstvom za ruke.
