Bravo za šibensku nevistu, HRT-ovu novinarku Mirnu Zidarić (op. p. njezin suprug, poznati arhitekt Zoran, po majci je Aralica), koja svoja ljeta provodi na Jadriji i u Primoštenu. Napisala je najbolji osvrt na “slučaj Livaja”. Evo dijela rečenica za kojima je posegnula kolegica Mirna.
“Dvojbe nema – Livaja nije smio nasrnuti na riječke tribine. Vjerojatno je potom osjetio jezu u dječjim očima koje su ondje stigle diviti se svojim idolima… Ako te nešto frustrira, imaš priliku šapnuti mangupu Ćorluki ili nekom od osiguranja i elegantno riješiti problem… Svjestan svoje pogreške Marko Livaja je poslije incidenta povukao najpametniji potez. Pustio je ostale momke da se pripremaju u miru… I zato, dragi Marko, budi na tribinama u Rotterdamu, povedi i svoju dječicu i reci – pogriješio sam.”
Nije nam, dakako, ni u primozgu abolirati gledatelja koji je vrijeđao Livaju, no kako preskočiti pitanje zašto je Livaja, ničim izazvan na istom stadionu, nekoliko dana ranije verbalno nasrnuo na Šibenčane!? Zato bismo izdvojili cinički komentar riječkog novinara Edija Prodana “Stvarno su Šibenčani pi…ce, kad navijaju za klub iz svog grada!”.
FRANINIH 57 KILOMETARA
Jesmo li pomalo nepravedni prema Frani Malenici, umirovljenom direktoru šibenskog “Vodovoda”!? Zar taj gospodarstvenik nije zaslužio glasnije i jasnije komplimente!? Ne samo zbog uspješno završene aglomeracije na cijelom području grada Šibenika, već i uređenja prometnica i nogostupa, ukupne dužine 57 kilometara. Projekta, što se nije zaustavio u središtu Šibenika, već dotakao i Brodaricu, Podsolarsko, Zablaće… Ako ne vjerujete autoru rubrike, krenite pješke, primjerice, od Petrolove benzinske postaje blizu kružnog toka prema Vatrogasnom domu. Taj dio je u prometnom smislu gotovo neprepoznatljiv. Dakako, u pozitivnom smislu.
Zbog svega spomenutog voljeli bismo Malenicu vidjeti i u jednoj od naslovnih uloga na Šubićevcu. Kao starog prijatelja Željka Karajice i još starijeg zaljubljenika u (mali)nogomet.
FEŠTA NA POLJANI
Vrijedno je prisjetiti se 13. lipnja davne 1921. godine, kad je na šibenskoj Poljani priređena velika fešta u slavu odlaska talijanskog okupatora i priključenja Šibenika Kraljevini SHS. Fešte, koja je, tvrde ondašnji šibenski kroničari, okupila gotovo sve žitelje Krešimirova grada.
Dogodilo se to sedam mjeseci poslije potpisivanja Rapalskog ugovora, koji je formalno prisilio Talijane da napuste Šibenik. Odlazak Talijana bio je i najbolji okidač da se 1921. godine utemelje i prve političke stranke u Šibeniku: Zemljoradnička (čelnik Dane Škarica), Hrvatska pučka stranka (dr. Ante Dulibić i Vlado Kulić), Radikalna stranka (dr. Uroš Desnica i dr. Nikola Subotić) i Demokratska stranka (dr. Vinko Smolčić i dr. Jerko Machiedo).
Iste godine na jesen su sa šibenskim gimnazijalcima u iste klupe sjeli učenici Velike hrvatske gimnazije u Zadru, koji se nisu htjeli školovati na talijanskom jeziku, jer je Donatov grad pripao Italiji.
HISTRIONI (OPET) NA ŽIRJU
Popularna kazališna družina “Histrioni” zaigrat će ovog ljeta, poslije kraće stanke, opet na otoku Žirju. Tradicionalno “Žirajsko kulturno lito” otvorit će upravo “Histrioni” 16. srpnja predstavom “Mali raj” Milana Grgića, koju je režirao zagrebački Šibenčanin Željko Mužić. U “Malom raju” glavne uloge tumače Ana Marija Percaić, Hrvoje Klobučar, Ivica Pucar i Borna Galinović.
Informaciju o tome dobili smo, vjerovali ili ne, iz belgijskog Bruxellesa, gdje je predsjednik KU Žirje Jere Bilan sudjelovao na sastanku(savjetovanju) europskih obrazovnih djelatnika.
“Žirajsko kulturno lito” imat će, prema neslužbenim informacijama, i bogat filmski program, a završit će tradicionalnom priredbom “Jedra riječi”, koja okuplja bodulske pjesnike sa svih šibenskih otoka.
KAPA DOLJE TRIBUNJCIMA
- Ne mogu, a da ne podijelim s vašim čitateljima emociju koju sam doživio na tradicionalnom turniru svetog Ante u Tribunju. Šušur je bio predivan. Stvorili su ga nogometni zanesenjaci i dječaci iz pet hrvatskih županija, među kojima bih posebno istakao mlade nogometaše iz grada - heroja Vukovara - javio nam se stari nogometni zanesenjak i stručnjak Stipe Kedžo.
Dovoljno da i mi uputimo čestitke za trud oko organizacije Damiru Jakeliću, Ivi Durmaniću, Miru Arbutini, Mati Jugovu, Nikolini Matičev, Marku Vahenu, Josipu i Josipi Jerkov…